O
pstanak Evropske unije zavisi i od kulturne i duhovne osnove. Bez tog vezivnog tkiva koje daju istorija, kultura i duhovnost nije moguće trajnije evropsko zajedništvo, kaže predavanje profesora doktora Sava Lauševića, rukovodioca Odsjeka filozofija na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. On je na predavanju „Briga o duši: mogućnost evropskog i kulturnog identiteta”, u Tivtu, rekao da budućnost Evrope zavisi od njene sposobnosti da tradira i preuzme svoju veliku, različitu i protivrječnu istoriju.
– Nakon decenija konstituisanja EU, danas postaje jasno da ona ne može opstati samo na ekonomskim i administrativnim osnovama – rekao je Laušević.
U modernom vremenu duhovnost (Briga o duši) se sve više odvaja od znanja i istine. Veliko je pitanje da li istina može postojati, da li može biti primljena bez duhovnosti, tj. bez rada na samom sebi i preobražaju sebe (tj.brige za dušu).
– Moderne nauke su prenaglasile suverenitet znanja, dajući mu primat nad duhovnošću. Tako smo dobili znanje bez duhovnosti, ono niže je stavljeno na mjesto onog višeg dovodeći u pitanje tu vezu. Odnos saznanja i istine u epohi sekularizovane nauke i tehnike je iznova otvorio pitanje, može li se dosegnuti istina i smisao spoljašnjim znanjem bez duhovonosti, rekao je prof. Laušević.
On je dodao da je veliki češki filozof Jan Potočka u svom djelu „Platon i Evropa” pokazao da Evropa u smislu njenog istorijskog, kulturnog i duhovnog postanja nije moguća bez brige o duši.
– Jan Potočka filozofski i istorijski, bez pretjerivanja podupire hipotezu „Briga o duši je ono šo je stvorilo Evropu”. Ta briga mora da postoji i danas ukoliko se zamišlja i gradi neka buduća evropska perspektiva. Misaono zbrinjavanje, kao briga o cjelini i onom nepromjenjivom što može biti telos ukupnog kretanja povijesti, jeste u evropsku kulturu tradirana iz duha grčke filizofije, i sačuvalo se u njoj i prenijelo na druga duhovna iskustva, a na poseban način i u humanističke nauke. Ova briga o duši kao unutarnje zbrinjavanje u mišljenju koje misli cjelinu, izgrađujući duhovne osnove i smisao svijeta je često potiskivanja interesom za spoljašnjim posjedovanjem, težnjom da se posjeduje i vlada, istakao je Laušević.
On je naglasio da je veliko pitanje da li će preživjeti kultura sjećanja i pamćenja u vremenima koja dolaze.
– Da li će naši potomci u jednom globalizovanom svijetu sajber kulture htjeti da se sjećaju i isporučuju neki identitet. Već danas zanemarujemo pamćenje i sjećanje, oslanjamo se na hladnu memoriju računara, na njegove baze podataka. Ali, računari još ne mogu da se sjećaju, niti da pamte, to je još osobina ljudi. Teodor Adorno je jednom primijetio „Užasan je prizor čovječanstva bez sjećanja” – rekao je Laušević.
Danas kad evropsko povezivanje postaje stvarnost uglavnom u domenu ekonomije, kaže profesor, ne izostaje kriza i opasnost za identitet i samorazumijevanje Evrope.
– Niko sa sigurnošću ne zna kuda će krenuti i gdje se završiti put evropskog objedinjavanja. Ne postoje jasne granice Evrope kako na istoku tako i na jugu. Dok Evropljani nose valutu euro u džepu ili je čuvaju u bankama, ostaje pitanje šta je sa evropskom dušom, solidarnošću i duhovnošću. Ona ne dolazi preko tržišta, kapitala i novca već preko društvenog, političkog, kulturnog zajedništva. Kako se ta duša pokazala danas, vidimo na primjeru izbjeglica i njihovog prijema u EU, zaključio je profesor Laušević.R.K.
Brojni posjetioci
U galeriji Buća, u Tivtu, sve koji su došli da čuju predavanje prof. dr Sava Lauševića pozdravio je Željko Komnenović, predsjednik Matice Boke. Među gostima je bio i konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović.