Na oglas za mjesto direktora Omladinske škole Fudbalskog kluba Sutjeska mogli su da se prijave kandidati koji tečno govore arapski jezik, koji imaju položen vozački ispit, a najvažniji uslov bio je da su dobri inkasanti. Ovakvi oglasi za posao pored teksta samo što ne sadrže i fotografiju onoga kome je to radno mjesto namijenjeno, a čini se da zakoni koji regulišu ovu oblast ostavljaju veliki prostor za zloupotrebe i korupciju.
U javnosti već godinama postoji ustaljeno mišljenje da su oglasi za poslove u državnim organima, preduzećama i upravama namješteni, odnosno da su znanje i sposobnosti, nasuprot političkim i drugim vezama, uvijek na gubitku.
Oglasima za posao koji se raspišu za potrebe državnih organa skoro bez izuzetka se zahtijeva minimalno radno iskustvo u periodu od tri ili pet godina na sličnim poslovima, često se traže vještine i znanja koja nemaju veze sa traženom pozicijom, ali su ipak najčešća namještanja raspisanih oglasa kroz provjeru znanja i sposobnosti.
Nije strana praksa da institucije raspisuju i oglase koji traju samo jedan dan. Tako je ljetos Centar za socijalni rad Podgorica raspisao konkurs za prijem četiri radnika koji je trajao samo dan. Da li sa namjerom da ohrabri školovanije ili iz nekih drugih razloga, Zavod za zapošljavanje je nedavno raspisao konkurs za šefa u Područnoj jedinici Podgorica za opštine Podgorica, Danilovgrad, Kolašin i Cetinje i gradske opštine Golubovci i Tuzi, biro rada Cetinje, gdje se tražilo radno iskustvo od dvije godine, ali na „poslovima prvog nivoa ekspertskog kadra”.
Koliko nam je poznato, službenici Vlade se ne voze kamionima, već uglavnom udobnim limuzinama, ali su prije par dana raspisali oglas kojim su tražili vozača u kancelariji zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, koji je trebalo da bude i kamiondžija, odnosno da pored vozačkog ispita za „B” kategoriju ima položen i vozački ispit za „C”.
Kako je za „Dan” kazala Milena Milošević iz Instituta Alternativa (IA), njihovi nalazi ukazuju na nedoslednu primjenu zakona koji regulišu ovu oblast, prvenstveno Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji nije adekvatno odgovorio na potrebe ograničavanja samovolje starješina prilikom zapošljavanja u državnim organima. Ističe da diskreciona prava ili ovlašćenja zvaničnika da odstupe od pravila kada oni procijene da je to cjelishodno predstavljaju veliku opasnost za zloupotrebe i korupciju.
– To se pokazuje i na primjeru zapošljavanja u državnim organima. Iako je trebalo da prestavlja izuzetak, diskreciono pravo starješina organa da ne izabere kandidata, koji su bili najbolje ocijenjeni tokom provjere sposobnosti, prema našim nalazima postalo je pravilo. Na to upućuju i kandidati koji nam se na neregularnosti u zapošljavanju žale putem portala Moja uprava. Neizbor prvorangiranih kandidata i nedostatna provjera sposobnosti kandidata za posao, koju organizuje Uprava za kadrove, ključni su problemi u primjeni Zakona na zapošljavanje u državnoj upravi. Međutim, posebno treba napomenuti da se zloupotrebe određenih zakona dešavaju često mimo njih, odnosno tako što se ti zakoni jednostavno zaobilaze. Institut Alternativa je u svom radu takođe mapirao nezakonito preuzimanje službenika i sklapanje ugovora o djelu kod dva instituta koje uopšte ne reguliše Zakon o državnim službenicima i namještenicima, kao važne mehanizme zloupotrebe prilikom zapošljavanja u javnom sektoru – ukazala je Milošević.
Napominje da fingiranje oglasa, na način da se iz teksta oglasa može zaključiti za koga je, prema nalazima IA nije toliko zastupljeno. Međutim, kako upozorava, fingiranja oglasa svakako jesu zastupljena.
– Pravilnici o sistematizaciji i organizaciji institucija uslovljavaju uslove za svako radno mjesto. Činjenica je da su ovi pravilnici često loši, pa unapređenje zapošljavanja i kadrova uopšte treba započeti njihovom podrobnom analizom i kritikom. Prema našim saznanjima, namještanje oglasa češće se dešava kroz provjeru sposobnosti i formiranje rang-lista, barem kada je u pitanju državna uprava. Postoji više mehanizama – praktični dio provjere sposobnosti koji nosi najveći dio bodova pripremaju predstavnici državnog organa za čije potrebe se vrši zapošljavanje. Ne postoji spoljna kontrola pripreme i distribucije ovih testova, pa određeni kandidati bivaju privilegovani na način što im se pitanja dostavljaju unaprijed – napominje ona.
Predsjednik Radničke partije Janko Vučinić ocijenio je da je zapošljavanje u javnim preduzećima i organima jedan od značajnih resursa koji se zloupotrebljavaju od strane režima u cilju, kako je rekao, prekrajanja izborne volje građana i izbornih krađa. Vučinić navodi da su članstvo u upravnim odborima javnih preduzeća i direktorska mjesta privilegija aktivista vladajućih partija „koji se u tim preduzećima ponašaju kao mladi diktatori”.
– Njihov uspjeh se ne mjeri poslovnim rezultatima nego uspješnošću u sprovođenju politike Demokratske partije socijalista (DPS), brojem obezbijeđenih sigurnih glasova iz tog preduzeća od strane zaposlenih i članova njihovih familija. Ogromna većina zaposlenih u javnim preduzećima i ustanovama izložena je stalnim maltretiranjima i pritiscima od strane pretpostavljenih koji od njih traže da promovišu i podržavaju politiku DPS-a – smatra Vučinić.
On poručuje da su prilikom zapošljavanja u državnim organima glavni uslov partijska pripadnost, a ne znanje i stručnost. A.T.
Štetne neregularnosti u zapošljavanju
Prema mišljenju Milene Milošević, neregularnosti u zapošljavanju su višestruko štetne.
– Nije omogućeno da najbolji i najsposobniji dobiju posao, što loše djeluje na povjerenje građana i na njihovu motivaciju da potraže zaposlenje u javnoj upravi. Zakonske rupe i nedoslednosti u praksi otvaraju prostor da zapošljavanje u javnoj upravi bude samo još jedan vid, i to jako uticajan, zloupotrebe javnih resursa – ističe ona.
Politička pripadnost uslov za posao
Janko Vučinić dodaje da je upravo predsjednik skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Zoran Jelić postao poznat po načinu partijskog zapošljavanja i geslu „jedan zaposleni,četiri glasa”.
– Prije nego što je došao u Skupštinu kao poslanik i prije nego što je postao predsjednik odbora, on je bio direktor Zavoda za zapošljavanje. Na tom mjestu ga je zamijenila njegova supruga. Mislim da to dovoljno govori kako i na koji način se vrši zapošljavanje u državnim preduzećima i ustanovama u Crnoj Gori. Dakle, politička pripadnost i opredijeljenost su glavni – zaključuje on.