V
lada Crne Gore u izvještaju o primjeni mjera za poglavlje 23 u pregovorima sa EU nije navela nijedan predmet za povredu slobode opredjeljenja pri glasanju ili za korupciju na visokom nivou u policiji, sudstvu i tužilaštvu koji je okončan pravosnažnom sudskom presudom. Suzbijanje korupcije na visokom nivou širom javnog sektora spada među mjere u okviru ovog poglavlja, i uslov je za dalji napredak u pristupnim pregovorima.
U pitanju je izvještaj o implementaciji akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23 (pravda, sloboda i bezbjednost), koji pokriva period druge polovine 2015. godine.
Interni dokument, koji je „Dan” dobio od izvora iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI), sadrži podatke o disiplinskim postupcima protiv državnih službenika i opisuje prijave protiv policajaca koje su odbačene.
Navodi se da je 78 institucija usvojilo planove integriteta, u odnosu na 102 institucije, a u 92 su imenovani menadžeri integriteta.
– U odnosu na prethodni izvještajni period, razlika je u tome što su sva tužilaštva u Crnoj Gori donijela planove i imenovala menadžere – navodi se u izvještaju.
Prema podacima iz Centralne kadrovske evidencije (CKE), broj službenika, odnosno namještenika za koje su unijeti podaci o disciplinskim prekršajima i mjerama govore da je bilo 14 mjera za teži disciplinski prekršaj i osam mjera za lakši disciplinski prekršaj.
– Na dan 9. decembar 2015. godine broj disciplinskih postupaka je 22, a sankcionisana su 22 – navodi se u izvještaju o poglavlju 23.
Objašnjeno je da su postupajući po prijavi strane državljanke, službenici Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u saradnji sa službenicima tivatske policije i u koordinaciji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom lišili slobode jedno lice. Specijalnom tužiocu procesuirana je krivična prijava protiv K.Z. iz Tivta, službenik MUP – Uprave policije, stariji policajac prve klase za poslove bezbjednosti saobraćaja u Ekspozituri policije Tivat, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo primanje mita.
– Nakon sprovedene dokazne radnje prepoznavanja, krivična prijava je odbačena. U toku juna od građana je primljena jedna prijava korupcije, koja se odnosi na policijske službenike. U toku su provjere navoda iz prijave – ističe se u izvještaju o implementaciji akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23.
Navodi se da je u skladu sa stručnim uputstvom o procedurama za prijavu krivičnih djela sa elementima korupcije, u periodu od januara do decembra 2015. godine, u Upravi policije primljeno je pet prijava protiv službenika policijske uprave. Takođe, pojašnjava se da je jedno od mjerila uspješnosti i „percepcija javnosti o povećanoj efikasnosti i smanjenoj korupciji u državnoj upravi (rezultat anketa), ali u izvještaju nema podataka šta je takvo istraživanje javnog mnjenja pokazalo.
U izvještaju se navodi da je povećan kvalitet finansijskog upravljanja i finansijske evidencije (vođenje poslovnih knjiga) političkih partija. Tvrdi se da se kontinuirano sprovode aktivnosti na jačanju kvaliteta „vođenja poslovnih knjiga političkih partija”.
Podatak iz izvještaja ukazuje da su na sastanku Državne izborne komisije 18 marta usvojeni Pravila o načinu obračunavanja i izvještavanja o nenovčanim prilozima političkih subjekata i Uputstvo o sadržini izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica političkim subjektima u toku izborne kampanje. Piše da su ostala podzakonska akta u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja izrađena i očekuje se njihovo usvajanje u narednom periodu.
- U skladu sa zakonskim rokovima je dostavljeno i objavljeno 27 godišnjih izvještaja političkih subjekata. Zbog nedostavljanja izvještaja o prihodima imovini i rashodima za 2014.godinu ili dostavljanja na nepropisanim obrascima do 31. marta 2015.godine, DIK je protiv 13 političkih subjekata i odgovornih lica u njima podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka – podvučeno je u izvještaju.
Takođe, pošto u izvještajnom periodu nisu sprovedeni izbori u Crnoj GoriDIK nije sprovodio kontrolu i nadzor u toku izbora u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izborne kampanje, te nije izradila izvještaje.
Zanimljiv je i podatak da je u periodu od 1.jula 2015.godine, do 1.decembra 2015.godine, Inspekcija zaštite prostora izvršila ukupno 1.427 inspekcijskih pregleda, od čega su 752 inicijative bile po prijavi građana, a 675 inicijativa po službenoj dužnosti.
- Donijela je 64 rješenja o uklanjanju privremenih objekata, 36 rješenja o rušenju objekata i 51 rješenje o pečaćenju objekata – zaključeno je u izvještaju.
Vlada je dužna da periodično ocjenjuje efekat implementiranih mjera iz akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23. Iz EU je ranije ukazano da ako za poglavlje 23 ne bude opipljivog napretka, realna opcija je blokada pristupnih pregovora
M.V.
Džaba pisali zakon
Po podacima iz izvještaja za poglavlje 23, Zakon o lobiranju je usvojen 9.decembra prošle godine i njime je posebno naglašena transparentnost u samom procesu lobiranja i obaveza institucija da objave informaciju o lobističkom kontaktu. Podzakonski akti su u Sekretarijatu za zakonodavstvo.
- Svih pet pravilnika za sprovođenje Zakona o lobiranju je usvojeno i objavljeno u Službenom listu čime je zakonski okvir u ovoj oblasti zaokružen – konstatuje se u izvještaju.
Međutim, kako se navodi u Vladinom dokumentu, dosad nije bilo podnijetih zahtjeva za obavljanje djelatnosti lobiranja.
Službenici pratili implementaciju
Kako se navodi u izvještaju, primjenu mjera za poglavlje 23 iz oblasti pravosuđa pratila je Nataša Radonjić, kao i nezavisnost pravosuđa i jačanja nepristrasnosti resora pravde. Odgovornost u pravosuđu pratila je Tijana Badnjar, kao i efikasnost pravosuđa.
Nataša Radonjić je pratila procesuiranje ratnih zločina, dok je preventivne radnje protiv korupcije obrađivala Grozdana Laković. Temeljna prava bio je resor Maje Maraš, a projektni predlog za angažovanje EU eksperata u usklađivanju zakonodavstva Merime Baković.