Dokument do kojeg je došao „Dan” pokazuje da je ministar finansija Radoje Žugić na sastanku krajem maja zadužio predsjednika Odbora direktora Lutrije Crne Gore Savu Grbovića Džigija da mu u roku od dva mjeseca dostavi inicijativu sa osnovnim elementima novog nacrta zakona o igrama na sreću, u kojem će, između ostalog, biti sadržan predlog za izmjenu odredbe koja se odnosi na raspodjelu prihoda od igara na sreću i definisano pitanje oporezivanja dobitaka.
– Sava Grbović u roku od dva mjeseca od održavanja sastanka (do kraja jula tekuće godine) treba da pripremi i ministru, gospodinu Žugiću, dostavi inicijativu sa osnovnim elementima novog nacrta zakona o igrama na sreću, u kojem će, između ostalog, biti sadržan predlog za izmjene odredbe koja se odnosi na raspodjelu prihoda od igara na sreću, i definisano pitanje oporezivanja dobitaka od igara na sreću – piše u internom dokumentu Ministarstva finansija sa sastanka od 27. maja ove godine, koji objavljuje „Dan”.
U zapisniku sa sastanka od 27. maja u Ministarstvu finansija navodi se da je Grbović ministru predočio niz problema tokom dugogodišnjeg poslovanja Lutrije i Džek pota, a jedna od većih je, kako je naveo, „raspodjela prihoda od igara na sreću, iz razloga što se najveći dio sredstava isplaćuje nevladinim organizacijama”.
Sastanku su u ime Ministarstva finansija, osim Žugića, prisustvovali Novo Radović i Aleksandra Popović, Milan Lakićević i Đorđije Žurić iz Poreske uprave i Savu Grbović i Nebojša Božović iz Lutrije Crne Gore.
Ni nakon desetak dana od kada je „Dan” dostavio pitanja i to u dva navrata, iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili da li im je Grbović dostavio pomenutu inicijativu sa osnovnim elementima novog nacrta zakona o igrama na sreću.
Sa druge strane, Sava Grbović tvrdi da Lutrija Crne Gore, članica udruženja najrenomiranijih priređivača igara na sreću (UPIS), nikada nije dostavila Ministarstvu finansija nacrt zakona o igrama na sreću, niti su u saznanju da takav dokument uopšte postoji.
– Obaveza izrade nacrta zakona je u ingerencijama radne grupe obrazovane rješenjem Ministarstva finansija o formiranju radnog tijela za pripremu osnova za izradu teksta predloga zakona o igrama na sreću. Iz navedenog rješenja možete vidjeti da sastav radne grupe čine predstavnici NVO sektora, privrednih subjekata registrovanih za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću, građani i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti. Na taj način je država u okviru svojih javnih ovlašćenja i službenih dužnosti povjerila obavezu i dužnost svojim predstavnicima da, u saradnji sa
predstavnicima civilnog sektora, privrednih subjekata, eksperata i
stručnjaka iz oblasti priređivanja igara na sreću i zainteresovanih
lica, pripreme osnove za izradu teksta predloga zakona o igrama na
sreću. U okviru rada radne grupe, kao i svi drugi članovi, svoje predloge za
pripremu izrade nacrta zakona o igrama na sreću davali su i
predstavnici UPIS-a kako bi se u budućem periodu došlo do adekvatnih zakonskih rješenja, načina, uslova i sistema u oblasti djelatnosti priređivanja igara na sreću i njenog zakonitog uređenja, prvenstveno zarad ostvarivanja, očuvanja i pospješivanja djelatnosti od javnog interesa –navodi se u odgovorima dostavljenim „Danu”, koje je u ime UPIS-a potpisao Grbović.
U zapisniku sa sastanka piše da je Grbović postavio pitanje položaja Lutrije Crne Gore kao društva koje uredno izmiruje sve obaveze po osnovu koncesionih naknada, poreza i doprinosa zaposlenih, a u tom trenutku se nije nalazila na bijeloj listi poreskih obveznika. Uvidom u poslednju bijelu listu na sajtu Poreske uprave, zaključuje se da je Grbovićeva primjedba prihvaćena, pošto se Lutrija sada nalazi na spisku.
Grbović je upozorio i na probleme u primjeni Zakona o igrama na sreću, u dijelu nametanja obaveze plaćanja jednokratne naknade od dva miliona eura, na ime privrednog društva Džek pot od strane Uprave za igre na sreću.
–Grbović je, takođe, kao problem istakao i nefunkcionisanje radnog tijela za pripremu osnova za izradu teksta predloga zakona o igrama na sreću. Donošenje novog zakona o igrama na sreću, kako bi se unaprijedila oblast igara na sreću i raspodjele prihoda od igara na sreću, potrebno je i iz razloga što se najveći dio sredstava isplaćuje nevladinim organizacijama – piše u zapisniku sa sastanka.
Na sastanku je ministar zahtijevao da se za svako pitanje odredi odgovorna osoba koja će biti zadužena za sprovođenje, odnosno rješavanje problema koji su navedeni od strane Grbovića, kao i da se odgovori na pitanja.
Tadašnji direktor Poreske uprave Milan Lakićević dobio je zadatak da u najkraćem roku Grbovića informiše zašto se Lutrija ne nalazi na bijeloj listi.
Novo Radović je zadužen da u roku od 10 dana pripremi i dostavi odgovor Džek potu o upravnom postupku kojim je Uprava za igre na sreću zahtijevala naplatu jednokratne naknade od dva miliona eura za to privredno društvo. Takođe, dogovoreno je da se konstatuje cjelokupno stanje, nastali problemi i mogućnosti za rješavanje problema, kao i da Milena Savović Baptista iz Uprave za igre na sreću, u saradnji sa Posreskom upravom, pripremi informaciju i dostavi je ministru.
M.S.
Čudi ih interesovanje
Predsjednik Odbora direktora Lutrije Crne Gore Savo Grbović naveo je u odgovorima da je iznenađujuće interesovanje „Dana” za izradu zakona o igrama na sreću tek sada, tim prije što je navedena radna grupa odavno prestala sa radom, obavljanjem aktivnosti i izvršavanjem povjerenih zadataka.
– Prestala je da ostvaruje funkciju zbog koje je i oformljena, na šta je UPIS sa svojim članicama konstantno ukazivao i o čemu je upoznavao nadležne
institucije i javnost – dodao je Grbović.
NVO sektor traži propis
NVO sektor je ranije na sjednici Savjeta za razvoj nevladinih organizacija tražio da se hitno uradi zakon o igrama na sreću. Predstavnici NVO su zamjerili što se zakonom o NVO ne definiše iznos sredstava koji bi civilne organizacije dobijale za realizaciju projekata, kao i to što još nije urađen zakon o igrama na sreću kojim bi se regulisao priliv dijela sredstava. Civilni sektor insistira da se zakoni o NVO i igrama na sreću usaglase kako bi se obezbijedilo njihovo finansiranje.
NVO traže jedan odsto tekućeg godišnjeg budžeta Crne Gore, što je, prema njihovim riječima, oko sedam miliona eura.