Realno je da se o određivanju datuma novih izbora razgovara nakon sastanka lidera partija, kazao je za „Dan” politički direktor Demokratske partije socijalista (DPS) Tarzan Milošević. On je rekao da bi svakako bilo dobro da se u aktuelni dijalog u Skupštini uključi i Demokratski front (DF) zbog punog konsenzusa.
Prema najavama, lideri parlamentarnih partija (mimo DF-a koji je u bojkotu parlamenta) o izbornom procesu i drugim pravno političkim pitanjima trebalo bi da razgovaraju na novom sastanku u Skupštini, koji je zakazan za 21. decembar.
Tarzan Milošević je u izjavi za „Dan” juče rekao kako smatra da nema potrebe za formiranjem prelazne vlade u Crnoj Gori.
– Postojeća ima puni legitimitet, ako ne bude osporen u parlamentu, da funkcioniše do novih izbora. Što se tiče novih izbora, želimo punu implementaciju izbornog zakonodavstva i da se postigne što veći konsenzus oko određivanja datuma održavanja izbora – poručio je Milošević.
Na sastanku lidera parlamentarnih političkih subjekata početom ove sedmice, čiji je cilj bio prevazilaženje političke krize i stvaranje uslova za fer i demokratske izbore, dogovoreno je da se formira grupa koja će se baviti izbornim zakonodavstvom, državnim resursima i medijima. Na čelu radne grupe će do imenovanja kopredsjedavajućeg biti predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. Radna grupa će raditi svakodnevno.
Iz SDP-a su za jesen ove godine nagovještavali da će tražiti raskid koalicije sa DPS-om na državnom nivou odmah nakon epiloga o upućivanju pozivnice za članstvo u NATO-u, ali je to sada zamijenila priča o ostvarivanju demokratskih i fer uslova za održavanje izbora. Šef DPS-a Milo Đukanović na pomenutom sastanku je odbacio mogućnost formiranja prelazne vlade koja bi pripremila izbore.
Vršilac dužnosti direktora Centra za politička istraživanja Božidar Čolaković rekao je da je dobijanje pozivnice za članstvo u NATO-u bilo definisano kao jedina preostala zajednička tačka članica koalicije DPS–SDP. Naveo je da je pozivnica pristigla, a u međuvremenu je došlo do značajnih potresa na političkoj sceni – protesti, krajnje problematična reakcija MUP-a upotrebom prekomjerne sile, bojkot parlamenta, zajednički stav najvećeg broja opozicionih partija o neučestvovanju na izborima pri ovakvim uslovima, zahtjev za formiranje prelazne vlade, koja bi organizovala izbore čiji se rezultat ne bi dovodio u pitanje.
– U takvim okolnostima, najveća partija je prešla put od optuživanja za ugrožavanje ustavnog poretka, preko poricanja postojanja bilo kakvog oblika krize (političke, ekonomske), do (ne)voljnog pristajanja na formiranje radnog tijela koje bi se bavilo pravnim okvirom za realizaciju izbornog procesa. A manja članica koalicije od insistiranja na formiranju skupštinskog odbora (koji je sada, pokazuje se, prevaziđeno rješenje), preko izjava o aktuelnoj Vladi kao tehničkoj, do koketiranja sa idejom prelazne vlade – rekao je Čolaković za „Dan”.
Prema njegovom sudu, ne bi bilo iznenađenje da, prije neki dan dogovoreno formiranje radnog tijela koje bi se bavilo pravnim okvirom za realizaciju izbora, posluži pod različitim izgovorima kao argument za opstajanje koalicije „na aparatima”, budući da će sam datum i uslovi za raspisivanje vanrednih izbora zavisiti od konsenzusa svih relevantnih partija.
– Osim, naravno, ukoliko uzmemo u obzir i mogućnost da eventualnim izostankom kompromisa oko funkcionisanja pomenutog radnog tijela, opozicione partije daju drugačiju dinamiku započetim procesima, čime bi se otvorio prostor i za drugačiji epilog – ocjenjuje Čolaković.
DPS i SDP su u savezu još od 1997. godine, ali prema najavama rukovodstva te dvije stranke, zbog brojnih razlika savez se bliži kraju.
M.V.
Nove podjele na političkoj sceni
Božidar Čolaković kaže da se, sudeći po prvim reakcijama gotovo svih opozicionih partija, stiče utisak da se teško može govoriti o stabilizaciji na političkoj sceni nakon pozivnice za NATO, uprkos „pomiriteljskim” tonovima iz vladajućih partija kako je riječ o pobjedi svih u Crnoj Gori.
– Čini se da je proces učlanjenja u NATO u javnosti dominantno shvaćen kao projekat partija na vlasti, te samim tim i kao izvor dodatne polarizacije na domaćoj političkoj sceni. Takođe, potrebno je naglasiti da sama pozivnica za članstvo ne znači kraj, već samo početak procesa dobijanja članstva, kao i da je prilikom upućivanja pozivnice nedvosmisleno rečeno da je potrebno nastaviti rad „na domaćim reformama, posebno na vladavini prava”, a pojedini članovi diplomatskog kora su govorili o slobodnim i fer izborima kao ključnom događaju u narednoj godini – kazao je Čolaković.