Kinesko Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da se protivi širenju NATO-a i prijemu Crne Gore u taj vojni savez, ističući da je Zapadna alijansa „proizvod hladnog rata”.
Južnokorejska novinska agencija „Jonhap” prenijela je riječi portparolke kineskog MIP-a Hu Čunjung da „Kina pažljivo prati odnose i pregovore Crne Gore i NATO-a”.
– Peking ne pozdravlja potez NATO-a jer to nagovještava da bi se tako Crna Gora mogla dovesti na put razdora. Smatramo da je NATO proizvod „hladnog rata” i Kina se protivi širenju NATO-a i uključivanju dodatnih država. U globalnom dobu u kojem živimo, sigurnost svih zemalja je povezana i međusobno utiču jedne na druge. Nijedna zemlja, ili grupa, ne može se oslanjati samo na sopstvenu snagu za ostvarivanje apsolutne sigurnosti – saopštila je Hu Čunjung.
Agencija Južne Koreje podsjeća da je poziv Crnoj Gori prva ekspanzija NATO-a u poslednjih šest godina, a da je generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg opisao tu odluku kao „istorijsku”, dok su iz Rusije najavili primjenu kontramjera jer smatraju da je širenje NATO-a provokacija. Premijer Milo Đukanović sastao se nedavno u Kini sa premijerom te zemlje Li Kećijangom i predsjednikom Si Đipingom.
Saradnik na pitanjima spoljne politike KATO instituta Bred Stepelton naveo je u tekstu za magazin „Nešenel interes” da je usred tekuće rusko-američke napetosti zbog Ukrajine i Sirije, dalje proširenje NATO-a velika greška. Stepelton je rekao da je poziv Crnoj Gori već izazvao najave kontramjera sa Istoka.
Taj odgovor ne bi trebalo da bude iznenađenje. Moskva je stavila do znanja, i to sasvim jasno, da kampanju širenja NATO-a u istočnoj Evropi vidi kao dio strategije da se izoluje i opkoli Rusija. Štaviše, mnogi Rusi vidjeli su tu ekspanziju Zapadne alijanse kao flagrantno kršenje obećanja zapadnih lidera datih na kraju „hladnog rata”. U martu 2014. godine, na primjer, Vladimir Putin je izjavio da su nas „lagali mnogo puta, donoseći odluke iza naših leđa”. To se odnosilo na širenje NATO-a na Istok – rekao je Stepelton.
Prema njegovom sudu, nažalost, pristupanje Crne Gore NATO-u će zahtijevati značajne troškove. Tokom proteklih nekoliko godina, kako smatra, ruske intervencije u Ukrajini i Siriji opteretile su odnose između SAD i Rusije, i izazvale strah od početka novog „hladnog rata”.
– Ipak, rusko-američka saradnja je neophodna za eventualno rješavanje ta dva sukoba. Daljim otuđenjem Rusije, zbog poziva NATO-a Crnoj Gori, vjerovatno će takva saradnja biti još teža – smatra Stepelton.
On je naveo da taj trošak crnogorskog članstva može biti prihvatljiv ako bi bile poznate prednosti članstva Crne Gore u NATO-u, ali one jednostavno nijesu.
– Samo oko 2.000 aktivnih službenika čini crnogorske oružane snage – i to osoblje obučeno je i opremljeno prvenstveno za unutrašnje bezbjednosne operacije. Uključivanjem Crne Gore NATO će proširiti svoj bezbjednosni kišobran na zemlju koja gotovo ništa neće doprinijeti zajedničkoj odbrani, a da i ne govorimo o operacijama van zone Alijanse – istakao je Stepelton.
Ministri inostranih poslova 28 članica NATO-a uputili su ove sedmice poziv Crnoj Gori da postane dio Alijanse, nakon čega to treba da potvrde parlamenti tih država, a zvanična Podgorica mora da dostavi plan reformi u bezbjednosnom sektoru i sudstvu. Na konferenciji za novinare, nakon odluke o upućivanju pozivnice, Jens Stoltenberg je rekao da sada vojni savez sa predstavnicima Vlade Crne Gore treba da razmotri način i detalje organizovanja pregovora o pristupu.
M.V.
Opsada Rusije glavni cilj
Prema ocjeni Breda Stepeltona, kada se sve sagleda, pristupanje Crne Gore NATO-u neće predstavljati neku veliku prijetnju za Rusiju.
– Ipak, poziv NATO-a vjerovatno će potvrditi strahovanja Kremlja da Zapad namjerava da sprovede opsadu Rusije. Ako su Sjedinjene Američke Države ozbiljne u namjeri da sarađuju sa Rusijom kako bi se riješila krizu u Siriji, onda je neophodno da se zaustavi širenje NATO-a – kaže Stepelton.