Danas su tačno tri godine otkako je održana prva konstitutivna sjednica 40. Vlade Crne Gore. Vlada, na čijem čelu je Milo Đukanović, za 1.095 dana uradila je mnogo toga, a građanima su se u sjećanje najbolje urezale zamrznute penzije, povećani porez na dodatu vrijednost, krizni porez na plate, takse na SIM kartice, kablovsku televiziju, brojila i gorivo, stečaj u Kombinatu aluminijuma i početak izgradnje autoputa, koji će koštati preko milijardu eura.
Ekonomski podaci pokazuju da je stanje u ekonomiji bilo znatno bolje prije tri godine, nego što je sada. Državni dug je na kraju 2012. godine iznosio 1,699 milijardi eura, dok je prema podacima sa kraja juna ove godine dug iznosio 2,44 milijarde eura, što je 741 milion eura više. Najveći razlog za ovoliko povećanje duga krije se u zaduženju. U 2013, 2014. i ovoj godini, Vlada se shodno Zakonu o budžetu zadužila 1,121 milijardu eura, a u narednoj godini je planirala da pozajmi još 667 miliona. Time bi se u četvorogodišnjem mandatu zadužila ukupno 1,788 milijardi eura. Gledano po glavi stanovnika, svakog građanina do sada su zadužili 1.800 eura, a do kraja mandata iznos zaduženja će iznositi preko 2.800 eura.
Prosječna plata u decembru 2012. godine iznosila je 497 eura, dok je u oktobru ove godine bila 478 eura. Minimalna potrošačka korpa u mjesecu kada je konstituisana Vlada iznosila je 799,4 eura, dok je u oktobru ove godine povećana na 807,7 eura.
Prvi potez novog ministra finansija Radoja Žugića bio je zamrzavanje penzija, zbog čega su primanja najstarije populacije na nivou iz 2012. godine. Tim potezom budžet je godišnje imao 12 miliona eura manje rashoda.
Odmah nakon toga uslijedilo je povećanje kriznog poreza na plate veće od 480 eura, sa devet na 15 odsto. U junu 2012. Skupština je podržala predlog Vlade da se PDV poveća sa 17 na 19 odsto, što je dovelo do povećanja cijena svih namirnica. Mjesec dana kasnije uslijedile su takse na SIM kartice, kablovsku televiziju i električna brojila, koje su izazvale gnjev građana. Isti scenario ponavljao se svakog prvog u mjesecu kada su operateri skidali jedan euro takse. One su uvedene 7. jula, a bile su na snazi do 2014. godine. Od toga je Vlada prihodovala 15,5 miliona eura.
Da su takse jedan od glavnih izvora za punjenje budžeta pokazala je neustavno donesena taksa na gorivo od sedam centi po litru. Vlada je taksu nezakonito uvela sredinom aprila, a Ustavni sud je proglasio neustavnom tek u novembru. U tom periodu budžet je napunjen sa 10,5 miliona eura.
Samostalni poslanik Mladen Bojanić naveo je da se još sjeća obećanja premijera o 40.000 zaposlenih.
– Od toga nema ništa, jer je šest hiljada novozaposlenih, a isto toliko je ostalo bez posla. Kazali su da će se ozbiljnije pozabaviti socijalnom politikom, a očigledno je da je nastavljeno da se uzima od svih. Trgovinski deficit je nikad veći, odnosno, pokrivenost uvoza izvozom je nikad manja. Javni dug je drastično povećan i prešao je granicu iz Mastrihta od 60 odsto i brzo idemo ka 70 odsto BDP-a – naveo je Bojanić.
Podsjetio je da je Vlada odmah krenula sa preispitivanjem privatizacija, ali da je raskinula vrlo malo ugovora. Ništa se nije uradilo ni sa racionalizacijom regulatora.
– Ekonomski gledano, vrlo su mršavi rezultati Vlade, gotovo nikakvi. BDP je nominalno rastao, ali to nije rezultiralo poboljšanjem standarda građana, koji je sada na nižem nivou. Od stabilne Vlade došli smo do tehničke. Obećali su i poboljšanje uslova u zdravstvu i obrazovanju, a čini mi se da im nikad teže nije bilo – istakao je Bojanić.
Prema mišljenju poslanika DPS-a Zorana Jelića, Vlada je, sveukupno gledano, radila odlično, jer su ispunjeni strateški ciljevi povodom EU i NATO integracija. U ekonomiji, kako je kazao, zabilježen je rast BDP-a i realizacija kapitalnih investicionih projekata poput Porto Montenera, Porto Novog, Luštice, autoputa i podmorskog kabla.
– Konsolidovane su javne finansije, povećani su depoziti u bankama na 2,6 milijardi eura, zabilježen je rast direktnih stranih investicija i niska stopa inflacije – istakao je Jelić.
Dodao je da nije zadovoljan spoljnotrgovinskom razmjenom, ulaganjima na sjeveru i kamatnim stopama.
– Mnogi proizvodi koji nijesu neophodni uvoze se u neograničenim količinama. Moraju se poboljšati ulaganja na sjeveru i mora se otvoriti više radnih mjesta. Visine kamatnih stopa nijesu u ingerenciji Vlade, ali treba da budu mnogo niže kako bi bile u funkciji razvoja privrede – zaključio je Jelić.
D.M.
Uvoz šest puta veći od izvoza
Odnos između uvoza i izvoza, odnosno spoljnotrgovinska razmjena, gora je nego ikad, jer je uvoz više od šest puta veći od izvoza. Spoljnotrgovinska razmjena na kraju oktobra ove godine iznosila je 1,778 milijardi, dok je u istom mjesecu 2012. godine iznosila 1,846 milijardi. Uvoz je ove godine u prvih deset mjeseci vrijedan 1,533 milijarde, dok je prije tri godine bio 1,544 milijardi. Tada je izvezeno 302,1 milion eura vrijedne robe, a sada 245 miliona.
Nikad se više ne ponovila
Predsjednik Radničke partije Janko Vučinić naveo je da se poslije tri godine može postaviti samo jedno pitanje.
– Da li je moguće da je poslije poraznih rezultata Vlade i štete koju je nanijela svom narodu i državi, uspjela da opstane, a da narod ne izađe na ulice i ne smijeni je? To je jedini uspjeh te Vlade, a ako bi se birao primjer Vlade kako ne treba raditi, onda bi to bio primjer Vlade Mila Đukanovića – rekao je Vučinić.
Tri godine mandata Vlade, prema njegovoj ocjeni, obilježilo je povećanje PDV-a, zamrzavanje penzija, uvođenje taksi na SIM kartice i gorivo, koje je premijer proglasio za luksuz.
– Drugo je zaduživanje i put ka dužničkom ropstvu. Treće je uvođenje stečaja u dva preduzeća koja su činila okosnicu privrede – KAP-a i Rudnika boksita, zatim nastavak pljačkaških privatizacija i prodaja imovine u bescjenje. Tu su najbolji primjeri Kontejnerski terminali koji su prodati za osam miliona, kao i Institut „Simo Milošević” za deset miliona – naveo je Vučinić.
Slogan kojim bi najbolje opisao izvršnu vlast je „bila jednom jedna Vlada i nikad se više ne ponovila”.