Demokratska Crna Gora pripremila je zakon o nadzoru nad ostvarivanjem sloboda i prava građana na izborima u 2016. godini (Leks specijalis), a kojim je predviđeno formiranje posebnog skupštinskog odbora koji bi postupao po svim pritužbama za zloupotrebe državnih resursa i ovlašćenja i povredu izbornih prava. Kako su predložili, to bi bio skupštinski odbor za nadzor nad ostvarivanjem prava i sloboda učesnika izbora. Odbor bi imao zadatak da prati primjenu zakona koji se odnose na ostvarivanje tih prava, da razmatra i postupa po pritužbama i da prati postupanje nadležnih za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Na konferenciji za novinare čelnici Demokrata su predstavili radnu verziju zakona, koji je sastavni dio plana Demokrata za izlazak iz političke krize u kojoj se nalazi Crna Gora.
Najavljeno je da će ponuđeni zakon i plan za izlazak iz krize biti proslijeđeni političkim subjektima koji imaju poslanike, diplomatskom koru i nevladinim organizacijama.
Funkcioner Demokrata i poslanik Neven Gošović je kazao da volja građana na predstojećim izborima naredne godine neminovno mora biti izražena na slobodan način i u demokratskom ambijentu.
– Slobodni i demokratski izbori podrazumijevaju eliminaciju zloupotreba, potpunu primjenu izbornog zakonodavstva i efikasnu primjenu krivično-procesnog zakonodavstva koje sankcioniše povredu izbornih prava – saopštio je Gošović.
Objasnio je da je nacrtom zakona koji su pripremili predviđeno formiranje posebnog skupštinskog odbora za nadzor nad ostvarivanjem sloboda i prava učesnika na izborima.
– Mehanizmi koji su predviđeni zakonom obezbjeđuju efikasan rad tog odbora po podnesenim pritužbama – kazao je Gošović.
On navodi da su predviđeni veoma kratki rokovi za postupanje odbora po pritužbama, a da svaka pritužba mora imati za epilog tačno utvrđeno činjenično stanje.
– Pritužbu odboru može podnijeti svako ko smatra da je povrijeđeno njegovo izborno pravo, da je došlo do zloupotrebe državnih resursa u izborne svrhe ili do neizvršavanja zakonskih obaveza – ocijenio je Gošović.
Naveo je da će svaka sjednica odbora biti otvorena za medije, što će omogućiti da javnost ima uvid u rad tog tijela, čime se, kako je pojasnio, podstiče odgovornost svakog člana odbora za njihov rad.
– Radnom verzijom ovog zakona ni u kom slučaju se ne derogiraju prava i ovlašćenja organa za sprovođenje izbora, odnosno za vršenje kontrole i nadzora izbornog procesa, niti pravo i obaveze bilo kog organa ili organizacije utvrđenog posebnim zakonom – tvrdi Gošović.
Prema članu četiri ponuđenog zakona, odboru se može obratiti svako ko smatra da je aktom, radnjom ili nepostupanjem državnog organa, organa državne uprave, emitera javnih radio-difuznih servisa i drugog pravnog ili fizičkog lica došlo do zloupotrebe državnih resursa i ovlašćenja, nesprovođenja zakona ili drugog propisa, ili povrede izbornog prava. Pritužba se odboru podnosi u pisanoj formi, a može se podnijeti i usmeno na zapisnik. Treba da sadrži naziv organa ili podatke o licu na čiji se rad ili postupanje odnosi, opis zloupotrebe, odnosno povrede izbornog prava, raspoložive činjenice i dokaze koji potkrepljuju pritužbu.
– Lice koje podnosi pritužbu ne može zbog toga biti pozvano na odgovornost niti dovedeno u nepovoljniji položaj – navodi se u ponuđenom zakonu.
Gošović je kazao da bi odluku o obrazovanju odbora Skupština donijela u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu zakona, a to tijelo bi prestalo sa radom danom utvrđivanja konačnih rezultata izbora.
Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica je kazao da je predlogom zakona predviđeno da odbor bude autoritarni organ koji će obavljati ne samo parlamentarni, nego i građanski i institucionalni nadzor nad ostvarivanjem izbornih prava.
– Odbor bi činila po tri člana iz parlamentarne većine i opozicije, vrhovni državni tužilac, zaštitnik ljudskih prava, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije i tri člana iz nevladinih organizacija – kaže Koprivica.
Objašnjava da bi sjednicama, bez prava odlučivanja, prisustvovali i direktor Direktorata državnog trezora, predsjednik Savjeta RTCG i načelnik Službe za informacione tehnologije u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
– Predsjednik odbora bi, po funkciji, bio predsjednik Skupštine – ukazao je Koprivica.
M.V.
Cilj pošteno glasanje
Lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić je kazao da je nezamislivo da je Crna Gora jedina država u Evropi koja već 12 mjeseci ne može da organizuje izbore.
– Odnosno zemlja koja je suspendovala pravo lokalnih skupština i državnog parlamenta da mogu skratiti mandat i omogućiti ustavno pravo građanima da biraju – saopštio je Bečić.
Pojasnio je da je cilj zakona koji su pripremili ustanovljenje mehanizama koji će obezbijediti kontrolu pune implementacije izbornog zakonodavstva na predstojećim izborima, kao i obrazovanje reprezentativnog tijela koje će imati ovlašćenja da najhitnije postupa po pritužbama za zloupotrebe državnih resursa i povrede biračkih prava. To je, kako je poručio, konkretan doprinos Demokrata dijalogu i stvaranju uslova za fer i slobodne izbore.
On je rekao da premijeru Milu Đukanoviću smetaju svi koji žele slobodne i fer izbore, i da ne želi da se napravi nijedan korak u tom pravcu.
– Dokaz za to je činjenica da 18 mjeseci izvršna vlast, na čijem je on čelu, ne implementira set izbornih zakona koji je donijela Skupština radi vraćanja povjerenja u izborni proces – izjavio je Bečić.
Tvrdi da je zato jasno ko su Đukanoviću poželjni partneri, a ko protivnici.
– Ostavljamo im da biraju, ili slobodne i fer izbore, ili bojkot izbora i proteste, uključujući i sam dan izbora, zajedno sa građanima i svim društveno-političkim subjektima koji istinski žele promjene – poručio je Bečić.