Ustavni sud je na zahtjev Eurofonda, kojim upravljaju lica bliska biznismenu Veselinu Baroviću pokrenuo postupak za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i zakonom Odluke o izmjeni i dopuni prostornog plana Crne Gore do 2020. godine. Tom odlukom, koju je usvojio parlament 26. jula 2012. godine, zemljište Solane određeno je kao zaštićeno područje, umjesto građevinskog zemljišta.
Predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić i sudije Milorad Gogić, Dragoljub Drašković, Hamdija Šarkinović, Budimir Šćepanović i Miodrag Iličković donijeli su rješenje, 24. jula ove godine, kojim se pokreće postupak ocjene ustavnosti te odluke, ali je odbačen zahtjev fonda za obustavu izvršenja odluke. uz obrazloženje da Ustavni sud u toku postupka može da naredi da se obustavi izvršenje pojedinačnog akta ili radnje koje su preduzeti na osnovu zakona čija se ustavnost ili zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle da nastupe neotklonjive štetne posledice, ali ne i da obustavi izvršenje osporenih odredaba zakona, drugog propisa ili opšteg akta.
– Ustavni sud je, nakon razmatranja postupka donošenja osporene odluke ocijenio da ima osnova za pokretanje postupka za ocjenu njene saglasnosti sa Ustavom i zakonom – navedeno je u obrazloženju rješenja.
Predlog za ocjenu ustavnosti podnio je advokat Milan Vujošević u ime Eurofonda, kao, kako je navedeno u predlogu, zainteresovanog lica, odnosno većinskog vlasnika kompletnog zemljišta u zahvatu Solane, ističući da je Skupština na neustavan i nezakonit način donijela izmjene prostornog plana, što u konačnom, kako je navedeno u predlogu u koji je ,,Dan” imao uvid, tu odluku čini neustavnom i nezakonitom. Predlog za ocjenu ustavnosti podnijet je 17. avgusta 2012. godine, osam dana nakon što je odluka parlamenta objavljena u Službenom listu, a sudeći po obrazloženju Ustavnog suda za očekivati je da se skupštinska odluka proglasi neustavnom.
– Ustavni sud je utvrdio da su za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporene odluke neposredno mjerodavne odredbe Ustava i Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, kojima su utvrđena ovlašćenja državnih i drugih organa u oblasti uređenja prostora – navedeno je u rješenju.
Ustavni sud je od Skupštine, Vlade i Ministarstva održivog razvoja u više navrata zahtijevao izjašnjenja na navode iz inicijative Eurofonda, ali parlament nije dostavio mišljenje. Analizirajući osporenu odluku u odnosu na navode i razloge istaknute u inicijativi podnosilaca, Ustavni sud je uvidom u dostupnu dokumentaciju utvrdio da Skupština nije donijela odluku o pristupanju izradi izmjene i dopune prostornog plana, odnosno da taj akt nije objavljen u Službenom listu za period od 2008. do 2011. kao i da je Vlada, na zahtjev parlamenta, 1. marta 2012. godine dostavila negativno mišljenje o tom aktu, jer nije pripremljen u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i programom uređenja prostora, jer donošenju te odluke nije prethodilo donošenje odluke o pristupanju izradi izmjene i dopune prostornog plana, sačinjavanje i utvrđivanje nacrta odluke i utvrđivanje predloga odluke od strane organa ovlašćenih Ustavom i zakonom.
Ustavni sud je ocijenio da odluka nije donijeta po postupku koji je propisan Zakonom za izradu i donošenje planskog dokumenta, odnosno za njegovu izmjenu, a iz odredbi Zakona o uređenju prostora, navedeno je u rješenju, proizilazi da se radi o strogo formalnom postupku koji u donošenju planskih dokumenata obezbjeđuje učešće Vlade, organa uprave, lokalne samouprave, pravnih lica, drugih subjekata i građana u poslovina uređenja prostora. U rješenju je navedeno i da je isključivanjem Vlade iz postupka donošenja izmjena plana, Skupština povrijedila i ustavno načelo o podjeli vlasti iz odradaba člana 11 Ustava, kojim je propisano da se svaka grana vlasti može kretati u granicama pravnih funkcija i ovlašćenja propisanih Ustavom, te da ne može zakonodavac sebi ili drugom državnom organu da dodjeljuje ovlašćenja koja po Ustavu nemaju.
– Ustav je u konkretnom slučaju razgraničio pravne funkcije u postupku donošenja prostornog plana tako da Vlada predlaže prostorni plan, a da Skupština donosi plan, a nasuprot tome, Skupština je odluku o izmjeni plana donijela suprotno odredbi člana 100 Ustava, a na predlog šest poslanika. Donoseći osporenu odluku na način i u okviru kojeg se nije poštovao Ustavom i zakonom propisani postupak za njegovo donošenje i iz kojeg su isključeni nadležni organi u postupku njenog donošenja, Skupština je, po ocjeni Ustavnog suda, prekoračila svoja ovlašćenja – navedeno je u rješenju u kojem piše i da je na taj način povrijeđeno načelo saglasnosti pravnih propisa iz odredbe člana 145 Ustava, a time i načelo vladavine prava, te se stoga osnovano postavlja pitanje saglasnosti osporene odluke sa Ustavom i zakonom.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije, vlasnik 73,8 odsto Solane skriven je iza HB zbirnog kastodi računa, iako se, prema nezvaničnim saznanjima, radi o Eurofondu u kojem Barović, prema podacima CDA ima 2,6 odsto akcija. J.V.
Upozorenja stižu iz EU
Odluka o izmjeni prostornog plana izglasana je glasovima poslanika opozicije i SDP-a. Izmjenu plana, kojim se Solani vraća zaštićeni status i namjena prerade soli, pripremio je MANS, a taj predlog potpisala je grupa poslanika pozivajući se na odredbe člana 151 poslovnika skupštine, koje propisuju mogućnost donošenja zakona po skraćenom postupku. Zemljište Solane je izmjenama prostornog plana 2008. postalo građevinsko, sa mogućnošću izgradnje turističkog naselja na parceli od 15 miliona kvadrata u zaleđu Velike plaže, koje je stečajna uprava na poslednjem oglasu koji je propao krajem oktobra prodavala za 149 miliona.
Do izdavanja u zakup Solane Nacionalnim parkovima došlo je nakon pritisaka iz EU i prozivke ambasadorki Francuske, Poljske i Njemačke, Veronik Brumo, Grazine Sikorske i Gudrun Štajnaker. Nedavno je i na konferenciji posvećenoj Solani konstatovano da će, ukoliko se ne riješi problem Solane, Crna Gora izgubiti međunarodni ugled i podršku i ugroziti pregovore sa EU, po ocjeni predstavnika EU, ambasadora i međunarodnih eksperata.
Izmjene u Centralnom registru
Barović je, prema riječima njegovog pravnog zastupnika advokata Zorana Piperovića, izašao iz ulcinjske Solane. Piperović je krajem januara prošle godine kazao da je Barović izašao iz Eurofonda i svih kompanija koje su u portfelju tog fonda. U Centralni registar privrednih subjekata, prema rješenju Poreske uprave, unijete su izmjene podataka o licima u društvu, odnosno Eurofondu, a to su: Armin Mulahusić, Boiša Šotra, koji je izvršni direktor, Fahrudin Kajošević, Milanko Damjanović, Milić Popović, Nenad Štibilj, Vlatko Aprcović, Vuk Rajković i Euroinvest, društvo za upravljanje fondom Euroinvest.
Neće biti prvo rješenje u korist pobjednika tranzicije
U MANS-u smatraju da, ukoliko Ustavni sud donese odluku u korist Eurofonda, to neće biti prva odluka te institucije u korist tzv. „pobjednika tranzicije”, kao ni poslednja, u ovom sastavu Ustavnog suda.
– Prostor Solane je već međunarodno promovisan kao zaštićeno područje, a čak i na nivou zvaničnih institucija postoje određeni koraci ka konačnom rješavanju njegovog statusa, pa samim tim ni nepovoljna odluka Ustavnog suda neće imati prevelikog uticaja na ono što su već preuzete obaveze Crne Gore koja je u pitanju zaštita ovog područja. Nema spora da ekipa okupljena oko Eurofonda i sada tajnog kastodi računa iza kojeg je sakriven vlasnik i dalje ne odustaje od namjere za betoniranjem ulcinjskih solila, o čemu svjedoči nastavak pravne farse stečajnog upravnika sa prodajom imovine ulcinjske Solane za basnosnoslovne sume. Smatramo da se tačka na pitanje Solane mora još jednom staviti upravo u parlamentu, ovog puta kroz preispitivanje postupka privatizacije, te utvrđivanja indivudualne odgovornosti onih koji su Solanu prodali za nepristojno malo novca, bez obaveze novog vlasnika da ulaže u proizvodnju i održava ekosistem. Posledice toga su svima poznate i samo zahvaljujući naporima nevladinih organizacija i njemačke ambasade, ulcinjska solila su zasad spasena od nestajanja – naveli su iz MANS-a.
U toj NVO smatraju da je za dugoročno rješenje pitanja Solane potrebna dugotrajnija strategija od one koju je Vlada ponudila dajući Solanu u zakup Nacionalnim parkovima Crne Gore.