Savjet Agencije za sprečavanje korupcije juče je usvojio poslovnik o radu u koji nijesu uvrštene preporuke eksperata Evropske komisije (EK). Član Savjeta Vanja Ćalović tražila je da se sjednica, na kojoj bi se razmatrao poslovnik, odloži za ponedjeljak kako bi se upoznali sa materijalom EK koji je stigao u četvrtak i da se preporuke uvaže. Nakon konstatacije njenog kolege Bojana Obrenovića da akt koji se radi nije sveto pismo, te da se naknadno može izmijeniti, odlučeno je da se rasprava nastavi.
Savjet je ljetos imenovao radnu grupu, koju su činili Ćalovićeva i Obrenović. Radna grupa je trebalo da izradi jedinstven poslovnik o radu, međutim, na jučerašnjoj sjednici oni su predložili dva akta i većinom glasova odlučeno je da je Obrenovićev prihvatljiviji, zbog čega je Ćalovićeva podnijela desetine amandmana od kojih je većina odbijena.
Najveći problem bio je transparentnost rada, pa je nakon žučne rasprave usvojen predlog Ćalovićeve da se u poslovnik uvrsti stavka da je „rad Savjeta javan”, ali nije usvojen predlog da se precizira da mediji mogu uvijek pratiti sjednicu, osim u slučajevima kada se razmatraju informacije koje imaju oznaku tajnosti.
Ćalovićeva je na sjednici kazala da sumnja da je neko pokušao da sakrije dostavljene preporuke EK s obzirom na to da ih je ona dobila tek u četvrtak.
– Sva dokumentacija je na engleskom, zar ne bi trebalo to prevesti zbog članova Savjeta koji ne govore taj jezik. Mi podzakonskim aktima moramo riješiti stvari koje su u Zakonu o sprečavanju korupcije nejasne i koje sjutra mogu koristiti nekom korumpiranom funkcioneru. Ne shvatam zašto su preporuke eksperata tajne, kako to piše u mejlu koji sam dobila – kazala je Ćalovićeva, pitajući zašto direktor Agencije Sreten Radonjić nije na sjednici kada se raspravlja o bitnim stvarima.
Predsjednica Savjeta Goranka Vučinić kazala je da je saopšteno da je EK dala mišljenja samo za članove Savjeta, te da direktora nije zvala zato što se obrađuju stvari proceduralne prirode. Bojan Obrenović je istakao da je u pravilniku koji je dostavio uvažio preporuke NVO sektora za koje je procijenio da „imaju težinu”, ocijenivši da bi neusvajanje podzakonskog akta slalo poruku „neozbiljnosti i nesnalaženja”.
– Nije pravilnik sveto pismo pa da se ne može promijeni i da se ne mogu dodati mišljenja eksperata. Bolje nešto naknadno izmijeniti nego odložiti usvajanje – kazao je Obrenović.
Ćalovićeva je nakon toga istakla da očekuje da će njeni predlozi sigurno biti preglasani kao što je to urađeno i sa poslovnikom koji je dala, zamjerajući Obrenoviću što daje sebi za pravo da procijeni koje su to preporuke NVO dobre, bez konsultacija sa ostalim kolegama.
– Poslali ste nam mejlom jednu verziju poslovnika, pa drugu, u kojima se navodi da je rad Savjeta javan. U trećoj, koja je odštampana i data nam kao radni materijal, te stavke nema. Dajte da odložimo sjednicu pa da usvojimo kvalitetan dokument, a ne naknadno da krpimo rupe – predlagala je Ćalovićeva.
Ipak, četiri glasa protiv odlučila su da se raspravlja o poslovniku koji je Obrenović predložio. U akt je ipak uvrštena stavka da je rad Savjeta javan.
Član Savjeta Radoje Žurić kazao je da je Obrenovićev predlog pravilnika primjer kako treba da izgleda jedan podzakonski akt, dok je, prema njegovom mišljenju, Ćalovićeva predlagala neke odredbe koje su više za statut ili pravilnik o radu. Zamjerio je Ćalovićevoj što je „previše radoznala”, jer je tražila da se definišu načini kontrole direktora Agencije, da se ne bi zavisilo od njegove dobre volje da im dostavi tražene informacije. Ćalovićeva mu je uzvratila da ona ništa ne traži iz radoznalosti, nego zbog toga što radi svoj posao.
Odlučeno je da se u konačnu verziju poslovnika, koji samo Ćalovićeva nije podržala, uvrste neke stavke na kojima je Ćalovićeva insistirala, a kojima se propisuje da mandat predsjednika savjeta traje godinu dana, a ne četiri, te da to tijelo ima sekretara. Ipak, ostalo je da se drugim aktima, statutom ili pravilnikom, definiše kako će se provjeravati imovina direktora, kako će se podnositi inicijativa za njegovo eventualno razrješenje i na koji način on može biti smijenjen, kao i zaštita zviždača iz same Agencije.M.S.
Šta ti prijetiš, kome ti prijetiš
Savjet je odlučio da se poslovnikom o radu Agencije definiše snimanje sjednica Savjeta, i to nakon odbijanja amandmana Vanje Ćalović koja je tražila da se tonski zapisi sa sjednica objavljuju na sajt nakon usvajanja zapisnika, jer takva odluka Savjeta već postoji. Ipak, taj predlog nije usvojen, pa je Ćalovićeva najavila da će tražiti sve snimke u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama i objavljivati ih na sajtu MANS-a.
Tada su je kolege upozorile da ne prijeti. Bojan Obrenović je kazao da je objavljivanje snimaka neprimjereno i podložno zloupotrebama.
– Krivično me gonite ako imate osnova, ali ja ću objavljivati snimke sa sjednica. Stoga pazite šta pričate, snimci će biti javni. Pa ko ima strpljenja da sluša naše rasprave od po pet sati, neka sluša – kazala je Ćalovićeva.
Ristan Stijepović je upitao „šta ti prijetiš, kome ti prijetiš”, a Ćalovićeva mu je odgovorila da ona ne prijeti, nego pokušava da zaštiti dobru praksu koja je uspostavljena, a koja se sada narušava. Obrenović joj je kazao da će zahtijevati da se od njega uvijek traži odobrenje za snimanje njegovih diskusija, jer na to ima pravo po zakonu.
Ćalovićeva mu je uzvratila da je njegov problem ako ne može da stane iza svojih riječi iako na Savjetu govori jedno, a na drugim mjestima drugo. Obrenović je istakao da uvijek stoji iza svojih riječi, i tražio je da se stavke o snimanju sjednica uklone iz poslovnika, što je na kraju i prihvaćeno.
– Ako se vama ne sviđa nešto što ja kažem, to ne znači da treba da mijenjamo propis. Možda vam se ne sviđa moja frizura, ali to nije razlog da povučete neki akt – zaključila je Ćalovićeva.
Žurić: MANS nam stvara troškove
Savjet je odlučio da NVO MANS dostavi sve zapisnike sa sjednica, iako su pojedini članovi smatrali da to ne treba raditi, pošto je Vanja Ćalović direktorka te organizacije i ima sva dokumenta. Predsjednica Savjeta Goranka Vučinić je zahtjev MANS-a ocijenila kao presedan i saopštila da je tražila od Ćalovićeve da da svojoj organizaciji materijale koje ima.
Ristan Stijepović je naveo da zapisnike ne bi trebalo dostavljati, jer ih MANS ima, dok je Radule Žurić naveo da im pomenuta NVO samo stvara trošak. Ipak, odlučili su da dostave 16 rješenja kojima dozvoljavaju pristup informacijama. Bojan Obrenović je kazao da se to mora uraditi, jer ako sami ne donesu odluku o odobravanju pristupa, to će im naložiti Savjet agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.