NIKŠIĆ- Žitelji Mokre njive, Glibavca, Brezovika i Zavrha stalno „biju bitku” s rijekom Zetom koja im, kad vode nadođu, poplavi imanja. Tada voda dospije do kućnih pragova, u svaki dio stana uvuče se vlaga, a mnogima strada i pokućstvo. Do svojih domova većina mještana ne može ni doći, dok oni kojima su kuće u ravnici broje neprespavane noći, jer se plaše da će voda nagrnuti u prostorije. Za razliku od ostalih, koji bašte mogu zasaditi već u martu i aprilu, žitelji naselja duž gornjeg toka rijeke Zete svoja imanja obrađuju u junu, a ljetinu skupljaju već krajem avgusta i početkom septembra plašeći se kiša. Svi oni posebno su ogorčeni na lokalnu upravu grada pod Trebjesom, koja im je svake godine, uprkos pretrpljenim štetama, dostavljala rješenja za porez na imovinu i zemlju, bez ikakvog umanjenja.Mještani ne polažu veliku nadu ni u najavu Elektroprivrede koja je najavila izgradnju tunela u Zavrhu, kojim će spriječiti poplave Zete, a vode prevesti u Krupac i Slano… Kažu da se i dosad sve svodilo na obećanja. Na drugoj strani Štedimljani tvrde da će Mokra njiva biti spasena, a oni potopljeni.Branko Pavlović iz Zavrha naglašava da decenijama trpe štetu od poplava i da im je „voda pojela imanja”.
-Džaba đubrimo njive, mučimo se i radimo, jer koristi od toga nemamo. I pored toga što se radi o plodnoj zemlji, nemoguće je sijati sitna žita, poput raži, pšenice, ovsa i ječma. Jedino što možemo zasaditi u svojim baštama je krompir ili kupus, a i tada strepimo da li ćemo prije nego što vode ustanu uspjeti da uhvatimo frut. Za nas sezona sadnje počinje u junu i to samo s gornje strane puta, odnosno na onim parcelama koje su malo uzdignutije i udaljenije od rijeke. Već početkom septembra frut moramo skidati s njiva i grabiti pred poplavama... U protivnom smo štetovali sav rad i trud. Bivalo je godina da nam poplave u avgustu „pokupe” ljetinu. Događalo se da posadimo krompir u proljeće pa da istrune, mi zasadimo ponovo, a on u jesen istrune. Nadamo se da će prevođenjem vode tunelom iz Zete u Krupac, ovaj problem biti riješen i da ćemo odahnuti- Ako sve bude urađeno po propisu, biće riješen veliki problem- kaže Pavlović.
Njegov komšija Ilija Radulović ističe da bi izgradnjom tunela kojim će voda iz Zete biti prevedena u Krupačko jezero, a odatle u Slano jezero bio bi riješen višedecenijski problem stanovništva Zavrha.
-Problem je golem. Prevođenjem određene količine vode u Krupačko jezero bili bismo spaseni. Taj projekat bi trebalo da počne da se realizuje na proljeće. Uz to, smatram da bi trebalo sačuvati rijeku i kanalisati je, jer bi onda Zavrh bio prava oaza prirode, a zemljište bi moglo biti iskorišteno u poljoprivredne svrhe. Većina mještana podržava tu ideju- kaže Radulović.
S druge strane, Štedimljani strahuju od novih poplava i kažu da će morati da napuste ognjišta, jer im više života nema ako bude izgrađen tunel kojim će voda iz Zete biti prevedena u Krupačko jezero, a odatle u Slansko jezero. Branislav Đurković ističe da EPCG gleda svoju računicu, kako bi imali što više vode za proizvodnju električne energije.
-Sreća je što ova jesen nije bila kišovita, inače bi slanska brana prelila. Kad bude izgrađen planirani tunel, mnogo više vode biće u Slanom jezeru, tako da ona nema gdje da prelije nego u Vrtac. Zeta je ponornica i znatan dio vode se gubi. Pretpostavljam da EPCG kanalisanjem Zete želi iskoristiti svaku kap vode. Većim dotokom vode u Krupac brže bi se punilo i Slano jezero. Trpimo direktnu štetu, a s EPCG se ne možemo dogovoriti oko isplate, jer 50 domaćinstava godinama čeka eksproprijaciju. Kota eksproprijacije je već sada 615, tako da je svaki komentar suvišan- kaže Đurković.
Ljubo Nikolić kaže da bi se izgradnjom tunela napravio problem domaćinstvima u Štedimu.
-Jedno je izvjesno, EPCG, gleda svoj interes, jer oni žele da iskoriste svaku kap vode koja se sakupi u akumulaciji, ali i u Vrtačkom polju koje se napuni vodom. I dok oni beru pare, mi trpimo štetu, kaže Nikolić. L.N.
Tvrde da je korist obostrana
U EPCG nam je saopšteno da se radi o projektu „Uvođenja Zete u Krupac”, te da intenzivno rade na tom polju.
-U toku su hidrološko – geološka ispitivanja. Izgradnjom tunela biće riješeno pitanje plavljenja Nikšićkog polja što je bilo karakteristično i prije postojanja slanske i vrtačke brane. S jedne strane, vode Zete će biti kanalisane tako da će mještani pomenutih zaseoka moći da imanja obrađuju tokom godine, a EPCG će sačuvati hidroakumulacioni potencijal.Biće to na obostranu korist mještana i kompanije, tvrde u EPCG.
Sedam godina bili oslobođeni dažbina
U Sekretarijatu za finansije kažu da žiteljima pomenutih područja punih sedam godina nije obračunavan porez na poljoprivredno zemljište.
-Od 2002. do 2009. godine tim domaćinima nijesmo slali rješenja za porez na poljoprivredno zemljište. Imali smo razumijevanja prema njima zbog suše, nerodnih godina i elementarnih nepogoda. Nakon sedmogodišnje pauze, tek prije tri godine uručena su im rješenja i smatramo da se ne radi o prevelikim iznosima. Moraju i oni shvatiti da ih ne možemo doživotno osloboditi plaćanja dažbina- kažu u sekretarijatu.