Logično je očekivati da će većina država koje su priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova podržati prijem u Unesko, međutim dokumentacija koju smo u ovoj knjizi prikupili je snažan argument u našu korist, iako znamo da naučni argumenti obično ustuknu pred političkim interesima. Ako, kojom srećom, dođe do odlaganja rasprave o prijemu Kosova u Unesko onda ima vremena da se u narednom periodu ovo pitanje nadležnosti nad našom kulturnom baštinom raspravi i dogovori u briselskom dijalogu, izjavio je u intervjuu „Danu” direktor Balkanološkog instituta SANU dr Dušan Bataković, koji je kourednik i jedan od autora knjige „Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije. Duhovno i kulturno središte srpskog naroda”, koja je dobila specijalnu nagradu za knjigu iz dijaspore na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjige u Beogradu.
● Kako je došlo do nastanka ove knjige koju, od njenog objavljivanja na engleskom jeziku početkom 2015., najčešće označavaju kao „srpsku tapiju na baštinu Kosova i Metohije”?
-Ova monumentalna, enciklopedijski bogata knjiga, na preko 1.000 strana na engleskom jeziku i sa oko 900 ilustracija, nastala je zaslugom vladike Maksima Vasiljevića, glavnog urednika publikacije, koji je prikupio novčane priloge u dijaspori. Dok je vladika Maksim bio zadužen za likovni dio knjige, meni je, kao ko-uredniku, bilo povjereno da odaberem naučnu i dokumentarnu građu, koja zauzima skoro polovinu knjige. Knjiga „Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije. Duhovno i kulturno središte srpskog naroda”, nastala je po ugledu na čuvenu zbirku svjedočanstava i dokumenata „Zadužbine Kosova” iz 1987. Premda su iz „Zadužbina Kosova” preuzimani tek pojedini odjeljci, posebno dokumenti i svjedočanstva, od srednjeg vijeka, preko dokumenata iz turske vladavine, ova nova spomen-knjiga na engleskom jeziku je jedan širi i reprezentativniji zbir raznovrsne dokumentacije, od vladarskih povelja, crkvenih izvora, do putopisnih svjedočanstava i diplomatske prepiske. Paralelno s tim, predočena je svjetskoj javnosti i naša umjetnička i književna baština koja svjedoči o kontinuitetu značaja kosovske misli kao nosećeg stuba našeg nacionalnog identiteta. Uzeti zajedno, uključujući i prateće naučne studije dobijamo autentičnu srpsku tapiju na prebogatu duhovnu, kulturnu i istorijsku baštinu Kosova i Metohije. Knjiga takođe donosi reprezentativne prevode naše narodne epike i umjetničke poezije, posvećene Kosovu, od epskih pjesama kosovskog ciklusa iz Vukovih zbirki i Njegoševog „Gorskog vijenca” do savremene poezije. Predočena su takođe i savremena tumačenja kosovskog zavjeta, počevši od Iva Andrića do niza naših najuglednijih duhovnika od vladike Nikolaja do Amfilohija i Atanasija.
● Kao da ste predvidjeli da će ova knjiga biti glavni dokumentacioni materijal u pobijanju zahtjeva Prištine da Kosovo postane član Uneska?
-Imali smo upravo takav predosjećaj, pa je, krajem prošle godine, od našeg Ministarstva spoljnih poslova zatraženo da isposluje da ova knjiga dobije i zaštitni znak Uneska, što je čest slučaj sa publikacijama ove vrste. Nažalost, podrška Uneska je izostala, iz političkih razloga, jer se već u potaji spremala kandidatura Prištine.
● Može li ova knjiga da pomogne u borbi za sprečavanje ulaska Kosova u Unesko?
-Naravno da može, pogotovo među onima neupućenima i još neopredeljenima. Knjiga donosi neoborive argumente u našu korist, naročito protiv proglašenja naše baštine za kosovsku, a sutra i za albansku, i znatno pojačava srpski zahtev za odlaganjem prijema Kosova u Unesko, ali će odluka o Unesku verovatno biti prevashodno politička. M.Njeguš
Primjerak i za papu
● Kako je reagovala država Srbija na pojavu ove knjige? Da li je štivo iskorišćeno borbi protiv prijema Kosova u Unesko?
-Prvobitne reakcije bile su mlake i protokolarne, ali kad je postalo skoro izvjesno da će Kosovo proći u članstvo Uneska, naše državne institucije su se zainteresovale za naše djelo enciklopedijske vrijednosti, jer ono sadrži i istorijsku dokumentaciju i mnogobroja savremena svjedočenja o izgonu kosovsko-metohijskih Srba, rušenju crkava posle juna 1999., o martovskom pogromu 2004. itd. Zbog toga je predsjednik Srbije otkupio sto primjeraka i razdijelio ih ambasadorima akreditovanim u našoj zemlji, a jedna primjerak ponio je nedavno i u Vatikan na poklon papi.