Odbor za ekonomiju razmatraće sjutra predlog odluke o obrazovanju odbora za praćenje i kontrolu realizacije projekta izgradnje autoputa Bar–Boljare, koji su predložili predstavnici MANS-a, a u skupštinsku proceduru uputila grupa poslanika. MANS je predlog odluke dostavio poslanicima krajem jula i tada tražio da se uvrsti na dnevni red plenuma prije avgusta, kako bi se odbor formirao prije 1. septembra, za kada je CRBC najavio glavne radove na prioritetnoj dionici Smokovac–Mateševo.
Glavni radovi, međutim, još nijesu počeli, pa se samim tim ne kasni ni sa formiranjem odbora. Jedan od 13 poslanika koji su potpisali predlog odluke o formiranju odbora za kontrolu realizacije projekta autoputa Jelisava Kalezić (DF) smatra da bi bilo logično da se predlog odluke usvoji.
– Velikom dijelu parlamentarne opozicije, koja je glasala protiv usvajanja Zakona o autoputu, stalo je da se ovaj projekat stalno kontroliše i finansijski i u smislu materijalizacije. Vladajućoj koaliciji je, pretpostavljam, u interesu da pokaže spremnost da se ovaj posao kontroliše u svim fazama, naročito zbog kontroverzi u angažovanju podizvođača i dinamike izrade projektne dokumentacije. Prošlo je skoro godinu dana od usvajanja Zakona o autoputu, a da javnost nije dobila valjan uvid, osim nevesele vijesti o povećanju duga zbog kursnih razlika – izjavila je „Danu” Kalezićeva.
Prema njenim riječima, formiranjem odbora građani bi bili upoznati s tim gdje je potrošen svaki euro za autoput, pod uslovom da to radno tijelo vodi parlamentarna opozicija uz angažovanje eksperata.
– Odbor bi mogao da djeluje da se primijeni odredba Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, po kojoj su obavezna varijantna rješenja za važne infrastrukturne objekte. Ova odredba, pa time i zakon, grubo su prekršeni. Primjer mikrolokacije potencijalne ukrsnice dva autoputa je posebno karakterističan. Ministar saobraćaja Ivan Brajović nije dozvolio da se primijeni povoljnija varijanta, preporučena u PUP-u Glavnog grada. Poseban je propust što uopšte nije ispitana makar još jedna varijanta – istakla je Kalezić.
Prema predlogu odluke, odbor u cilju vršenja svojih nadležnosti ima pravo da od organa, institucija i pravnih lica zatraži sve podatke, dokumenta i informacije od značaja za rad tog tijela, a navedeni organi su dužni da im dostave tražene podatke i informacije u roku od osam dana. Ti podaci će se, prema predlogu MANS-a, objaviti na sajtu Skupštine.
– Članovi odbora mogu, uz prethodnu najavu, posjetiti organe, institucije i pravna lica i na licu mjesta se informisati o temama bitnim za praćenje i kontrolu realizacije projekta. Članovi odbora imaju pravo da, bez najave, posjete sve lokacije na kojima se izvode radovi u vezi sa projektom – piše u predlogu odluke.
Odbor će moći da organizuje konsultativna i kontrolna saslušanja u skladu sa poslovnikom Skupštine i da razmatra predstavke i pritužbe fizičkih i pravnih lica. Odbor će morati jednom godišnje da podnosi Skupštini izvještaje o radu. Mandat odbora bi trajao do završetka svih faza projekta autoputa Bar–Boljare.
Za 41 kilometar autoputa Vlade je digla kredit od 944 miliona dolara. U trenutku potpisivanja ugovora vrijednost kredita u eurima je bila blizu 700 miliona eura, dok je nakon toga uslijedio pad eura, što je povećalo troškove autoputa za preko 100 miliona eura. Od 809,6 miliona, koliko piše da su troškovi autoputa, 85 će biti finansirano iz kredita, a ostatak iz budžeta. Od ukupne vrijednosti autoputa domaćim firmama, koje će biti angažovane kao podizvođači, otićiće minimum 30 odsto, odnosno oko 300 miliona. Iz MANS-a su ranije kazali da će najveći dio novca od autoputa završiti u džepovima tajkuna.
Pripremni radovi na autoputu su počeli 11. maja, a rok za završetak je 11. maj 2019. godine. Glavni radovi su bili najavljeni za 1. septembar, ali još nijesu počeli.
D.M.c
Treće trake bi koštale 700 miliona
Na pitanje da li je cijena izgradnje 41 kilometra autoputa previsoka, Kalezić je navela da se u skupštinskoj raspravi i većem broju stručnih tekstova pozivala na stručnu analizu diplomiranog inženjera građevinarstva Ivana Kekovića.
– Tom analizom se pokazuje i dokazuje da bi se za oko 700 miliona eura svi regionalni i magistralni putevi u Crnoj Gori mogli rekonstruisati uz uvođenje trećih traka. To bi bio približno kvalitet puta koji imamo na dionici Podgorica–Cetinje–Budva. Kažem približno jer sa dosadašnjim iskustvom domaće operative, projektanata i nadzora, sigurna sam i viši. Velikim dijelom taj posao su mogli uraditi stručnjaci i firme iz Crne Gore – zaključila je Kalezić.
Ne može se graditi bez glavnog projekta
Autoput se ne može graditi bez glavnog projekta, kao ni bilo koji drugi objekat infrastrukture i suprastrukture, kazala je Kalezić.
– Problem je što se postojeći idejni projekat ne razrađuje kao cjelovito rješenje, već kako sam obaviještena „na parče”, a takođe se ne rade obavezna varijantna rješenja. Izvođaču je prepušteno da donosi odluke koje se tiču prostora, jer će raditi jednu varijantu. To po našem zakonu nije moguće. Ne može se isključiti nijedna lokalna zajednica pri donošenju odluke o prostoru te zajednice.