Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (USPNFT) u prethodnom periodu konstatovala je sumnjive transakcije novca u iznosu od 2,7 miliona eura, a zbog nezakonitog postupanja banaka slučajeve su prijavili tužilaštvu i Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), saopšteno je „Danu“ iz te institucije. Zbog indicija da nijesu postupali u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Uprava je podnijela osam inicijativa za šest poslovnih banaka.
– Kada su u pitanju nepravilnosti u radu banaka, primijećeni su različiti pristupi prilikom prepoznavanja sumnjivih transakcija od strane poslovnih banaka u Crnoj Gori, pa se dešavalo da sumnjiva transakcija bude različito tretirana od strane dvije poslovne banke. U praksi se dešava i da jedna poslovna banka prijavi sumnjivu transakciju nerezidentnog fizičkog lica. Obradom i analizom sumnjive transakcije Uprava je naložila privremenu obustavu transakcije kod iste poslovne banke zbog postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo pranje novca. Nakon prikupljanja dokumentacije od ostalih poslovnih banaka utvrđeno je da su povezana lica sa navedenim nerezidentnim fizičkim licem, preko druge poslovne banke, obavljala slične transakcije po istom osnovu, kao i da ta poslovna banka nije takve transakcije prepoznavala, niti prijavljivala kao sumnjive – objašnjavaju u Upravi, na čijem se čelu nalazi Vesko Lekić.
Iz tog razloga je, kako kažu, upućena inicijativa prema CBCG kako bi nadležni u toj banci provjerili da li je bilo propusta u vezi sa navedenom transakcijom koja se obavljala preko druge poslovne banke, kao i da bi se utvrdila eventualna odgovornost te poslovne banke.
– Jedna od pomenutih nepravilnosti dešava se kada određeno pravno lice zaključuje veliki broj ugovora o zajmu (pozajmici), od kojih je najveći broj zaključen u svojstvu zajmoprimca sa zajmodavcem (inače ovlašćenim licem društva). Zajmodavac je na poslovne račune pomenutog pravnog lica – zajmoprimca kod više banaka izvršio uplate u ukupnom iznosu od preko 500.000 eura, od čega je uplaćen gotovinski iznos od skoro pola miliona u gotovinskim transakcijama, koje su vrlo neznatno ispod zakonom propisanog maksimuma – kako bi se izbjegla obaveza izvještavanja USPNFT. O sumnjivom poslovanju navedenog pravnog lica poslovne banke nijesu obavijestile Upravu, iako shodno pravilniku o indikatorima za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija i listi indikatora za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija koja se odnosi na banke, poslovne banke su bile obavezne da obavijeste USPNFT, s obzirom da je klijent vršio gotovinske transakcije kontinuirano (skoro svakodnevno), a koje su samo malo ispod zakonom propisanog maksimuma – kako bi izbjegao obavezu izvještavanja USPNFT. Nakon obrade predmeta, o svemu je upoznato državno tužilaštvo – kazali su „Danu“ u ovom tijelu.
Uprava je upoznata i sa slučajem da banka nije imala dokumentaciju koju je po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma bila obavezna da posjeduje.
– Naime, tokom neposredne inspekcijske kontrole pravno lice – subjekat nadzora nije moglo objasniti osnov transakcije od 2.000.000, tako da je zatraženo izjašnjenje od poslovne banke. Iz banke su odgovorili da ne posjeduju informacije ni dokumentaciju po kojem osnovu je izvršena transakcija u iznosu od dva miliona eura sa deviznog računa subjekta nadzora na transakcioni račun. Članom 91 je propisano da je obveznik dužan da podatke pribavljene u skladu sa ovim zakonom, prateću dokumentaciju i izvještaje čuva deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa, izvršene transakcije, ulaska klijenta u prostorije u kojima se priređuju posebne igre na sreću ili pristupu sefu. Kako u navedenom slučaju nije postupano u skladu sa tim članom od strane bankarskog službenika, postoji osnov sumnje da u njegovim radnjama ima elemenata krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja – navode u USPNFT.
Još jedna inicijativa koju su uputili CBCG odnosi se na transakciju 200.000 eura.
– Tokom nadzora je konstatovano da je zajmodavac, shodno ugovoru o zajmu zaključenom između pravnog lica koje se javlja kao zajmodavac i drugog pravnog lica u ulozi zajmoprimca, izvršio uplatu od 200.000 eura zajmoprimcu, i to u vidu 20 uplata od po 10.000. U vezi sa tim zatražen je izvještaj od poslovne banke, koja je obavjestila Upravu, da je navedeno plaćanje realizovano putem elektronskog bankarstva, u veoma kratkom vremenskom intervalu od svega nepuna dva minuta, i to 20 transfera u iznosima od po 10.000. O pomenutim transakcijama poslovna banka nije obavijestila Upravu, iako shodno pravilniku o indikatorima za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija i listi indikatora za prepoznavanje sumnjivih klijenata i transakcija, koja se odnosi na banke, (kod elektronskog prenosa novca, s obzirom na veličinu elektronskih transfera koji su van uobičajenih poslovnih transakcija tog klijenta), predstavljaju sumnjive transakcije – objašnjavaju u Upravi.A.T.
Imena tajna
Iz Uprave kažu da su imena poslovnih banaka kod kojih su utvrđene nepravilnosti zaštićena određenim stepenom tajnosti, u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka.
– Nakon prikupljanja i obrade podataka, predmeti za koje se formira osnov sumnje da se radi o krivičnom djelu pranja novca i finansiranja terorizma, u vidu obavještenja prosleđuju se nadležnim državnim organima na dalje postupanje i procesuiranje. U konkretnim slučajevima radi se o indicijama da kontrolisane banke nijesu postupale u skladu sa odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, te je o navedenom, shodno propisima, obaviješteno državno tužilaštvo, kao i Centralna banka Crne Gore. Nadležni državni organi u daljem postupku preduzimaju mjere iz okvira svoje nadležnosti – objasnili su u Upravi.