-Članovi Vlade, njih 19, pored osnovne, ministarske, obavljaju još 48 funkcija. Kada se uračuna i ministarska funkcija, ispada da članovi kabineta Mila Đukanovića obavljaju čak 67 funkcija, na osnovu kojih ostvaruju dodatne prihode.
Rekorder po broju funkcija je premijer Đukanović, koji osim što je predsjednik Vlade radi u još sedam radnih tijela, a na čelu je i Demokratske partije socijalista (DPS). Kada se sve sabere Đukanović ima devet funkcija. Njegova plata je 1.139, dok dodatnih 398 eura zarađuje na poziciji predsjednika Kolegijuma za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Đukanović obavlja i funkcije predsjednika Košarkaškog saveza, Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Savjeta za članstvo u NATO, Savjeta za strane investicije, Savjeta za praćenje turističkog razvoja i turističkih sezona i Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Šest funkcija ima ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. On osim ministarske funkcije za koju ima platu od 996 eura, dodatnih 500 dobija kao član Savjeta za privatizaciju i predsjednik Tenderske komisije. Pored toga, volonterski radi kao predsjednik Skupštine Ženskog rukometnog kluba Budućnost, član je Savjeta za praćenje turističkog razvoja i pripremu turističkih sezona i Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i klimatske promjene.
Ministarka bez portfelja Marija Vučinović obavlja pet funkcija. Njena plata je 1.019 eura. Vučinovićeva je predsjednica stranke Hrvatska građanska inicijativa gdje joj je zarada 300 eura, član je Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća gdje prihoduje 200 i još 310 eura dobija na poziciji predsjednice Savjeta za razvoj nevladinih organizacija. Sudeći po njenom imovinskom kartonu Vučinovićeva obavlja i funkciju predsjednice Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, bez nadoknade.
Po četiri funkcije imaju ministri finansija, vanjskih poslova i evropskih integracija, saobraćaja, informacionog društva i telekomunikacija i ekonomije, Radoje Žugić, Igor Lukšić, Ivan Brajović, Vujica Lazović i Vladimir Kavarić.
Žugić prima ministarsku platu od 1.011 eura. Pored toga radi kao član Savjeta za privatizaciju za naknadu od 500 eura, dok isti taj iznos prihoduje po osnovu rada u Savjetu za finansijsku stabilnost. Osim navedenog, član je i Tenderske komisije za valorizaciju lokacije Buljarica.
Kavarić osim što obavljajući funkciju ministra prima platu 947 eura, dodatnih 500 dobija po osnovu članstva u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte. Prema zvanično prijavljenim podacima o imovini, Kavarić volontira u savjetima za unapređenje poslovnog ambijenta i za naučnoistraživačku djelatnost.
Ministar Lukšić je predsjednik Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta gdje mu je naknada 370 eura, a pored toga potpredsjednik je Vlade i na čelu Savjeta za zaštitu od diskriminacije za šta nije prijavio nadoknadu. Lukšićeva plata je 943 eura.
Osim što je ministar, Brajović je predsjednik partije Socijaldemokrate Crne Gore, a član je Komisije za stambena pitanja, za šta nije prijavio nadoknadu. Po osnovu članstva u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte zarađuje 500 eura. Njegova ministarska plata je 1.003 eura.
Vujica Lazović je ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, potpredsjednik Vlade, predsjednik Tenderske komisije za kapitalne projekte i član Kolegijuma za pregovore sa EU. Njegov ukupni mjesečni prihod je oko 1.800 eura.
Šest ministara ima po tri funkcije. Ministar odbrane Milica Pejanoić Đurišić u Vladi ima naknadu od 1.060, dok u Savjetu za članstvo u NATO prima 251 euro. Ona volontira u Nacionalnoj komisiji za sprovođenje strategije za prevenciju i suzbijanje terorizma.
Prvi čovjek resora prosvjete Predrag Bošković ima platu od 932, a dvije dodatne funkcije obavlja u Savjetu za privatizaciju za 300 eura i nije prijavio naknadu za presjedavanje Komisijom za stambena pitanja.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović prima platu od 996 eura u Vladi, a pored toga angažovan je kao predsjednik Mješovite komisije Vlade i Islamske zajednice, a član je Komisije za stambena pitanja.
Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević ima platu od 456, a pored te funkcije ona je odbornik u Skupštini opštine Danilovgrad i predsjednik Rukometnog saveza. Njena koleginica iz resora nauke Sanja Vlahović pored ministarske funkcije koju obavlja za 980 eura, član je Savjeta za nauku gdje zarađuje 221 euro, a radi i u Komisiji za stambena pitanja. Rafet Husović je potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, član Kolegijuma za pristupanje EU i predsjednik Bošnjačke stranke. Prijavio je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa da mu je mjesečna zarada oko 1.350 eura.
U po dvije fotelje sjede ostali ministri. Prvi čovjek resora pravde Zoran Pažin obavlja i funkciju člana Sudskog savjeta. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević radi za platu od 891 euro, a angažovan je i u Savjetu za unapređenje poslovnog ambijenta gdje zarađuje 227 eura.
Ministru kulture Pavlu Goranoviću plata je 1.061 euro, a volontira u Nacionalnom savjetu za kulturu. Petar Ivanović kao ministar poljoprivrede ima platu od 848, a druga funkcija mu je u Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte gdje mjesečno prihoduje 200 eura. Ministar zdravlja Budimir Šegrt ima platu od 1.060 eura, dok dohodak od rada u Komisiji za stambena pitanja nije prijavio.M.S.
Primarni posao da ne trpi
Koordinator programa u NVO Građanska alijansa Edin Koljenović ističe da ministarska funkcija nikada ne smije trpjeti zbog bilo kakvog dodatnog angažmana.
– Ono što je u kontinuitetu primijećeno kao nedostatak jeste nedovoljno pametno i efikasno upravljanje resursima. U svakom slučaju, članstvo u radnim tijelima, pa i kada su ministri u pitanju, mora se realizovati u skladu da pravilima i procedurama. Bitno je istaći da sigurno postoje radne grupe u kojima je mjesto i funkcionerima ministarskog nivoa. Na kraju, ono mora biti proizvod dobrog upravljanja resursima kao i prepoznavanja potrebe za adekvatan i valjan rad radnih grupa – rekao je „Danu” Koljenović.
Partija kontroliše sve
Predstavnik Centra za političku edukaciju Božidar Čolaković ocijenio je za „Dan” da u sistemu koji još nije doživio tranziciju u modernu i efikasnu državnu upravu, a pritom je u najvećoj mjeri determinisan uticajima partija, gomilanje funkcija na različitim nivoima, manje ili više povezanim oblastima kao poljima djelovanja, prirodna je posledica.
– Uz to, svjedoci smo i pojave da se, ukoliko je po procjeni partijskog vrha riječ o važnim poslovima, takvi zadaci povjeravaju isključivo uskom krugu ljudi, koji uživaju povjerenje partije, bez obzira na to koliko su svojim dotadašnjim angažmanom i javnosti poznatim habitusom povezani sa prirodom određenog posla – kaže on.
Dodaje da su poznati slučajevi ministara koji su u relativno kratkom vremenskom roku promijenili nekoliko resora, međusobno ne toliko kompatibilnih.
– Drugim riječima, mogli smo vidjeti kako se sa istom posvećenošću, profesionalizmom i kompetencijom može biti, recimo, ministar zaštite životne sredine, a odmah nakon toga prvi čovjek institucije koja je dio bezbjednosnih struktura. Pod pretpostavkom da su kompetencije, znanja i vještine, teorijske i praktične, neupitne i da se poslovi koji su im povjereni obavljaju na nivou koji je adekvatan formalnom obrazovanju i kompetencijama, opet se, s obzirom na brojnost funkcija i obaveza, moramo vratiti na pitanje o mogućnosti paralelnog rada na više zahtjevnih poslova u isto vrijeme – kaže Čolaković.
Porazni rezultati
Savjetnik u NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić smatra da ministri ne bi trebalo da budu angažovani u radnim tijelima. On navodi da njihov angažman mimo osnovnog posla samo govori o potrebi vladajuće strukture da ni stručni poslovi ne mogu ostati imuni na politički uticaj, a to je onaj dio Izvještaja o napretku koji kaže da se mora ukloniti neprimjeren politički uticaj iz državnih organa. Marić ističe da ovako naglašen angažman ministara u radnim tijelima govori o krajnje lošoj organizaciji državne uprave, njenoj nefunkcionalnosti, a što je još gore, govori o visokom stepenu nepovjerenja unutar državnih organa što je vjerovatno jedan od bitnih razloga za neprimjeren boravak ministara u brojnim radnim tijelima.
– Ova pojava, gdje se ministri šetaju kroz radna tijela, govori o neuspjehu reforme državne uprave, o političkom uticaju koji guši državne organe, ali i demokratske procese u Crnoj Gori. Učešće ministara u raznim radnim tijelima nije primarno motivisano stručnim referencama, one najčešće nijesu ni bitne, već potrebom da se izvrši politički uticaj, što nikome ne donosi dobro, a rezultati su porazni – izjavio je za „Dan” Marić.