Bankarskom ombudsmanu Halilu Kalaču u prvih devet mjeseci ove godine obratilo se 429 klijenata i žiranata, a procesuirano je 57 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava.
Kalač je saopštio da je u prvih devet mjeseci u odnosu na isti period prošle godine broj prigovora na banke i mikrofinansijske institucije povećan za 16 odsto.
– Na taj rast najviše su uticali prigovori na Hipo Alpe Adrija banku zbog primjene Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure – kazao je Kalač agenciji Mina biznis.
Zakon je usvojen krajem jula kako bi se, po riječima Kalača, korisnici stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima zaštitili od valutnog rizika, jer su njihova dugovanja zbog rasta kursa franka višestruko uvećana.
– Dugovanja su narasla toliko da oni ne mogu redovno ili čak ni uopšte da izmiruju mjesečne rate kredita – rekao je Kalač i podsjetio da se radi o kreditima koje je Hipo banka odobravala 2007. i 2008. godine, a koji su, pored ostalih sredstava, obezbijeđeni i hipotekom.
Kalač je podsjetio da je Hipo banka po zakonu bila obavezna da u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu izvrši konverziju duga u eure, po kursu koji se primjenjivao na dan sklapanja ugovora i da svakom klijentu dostavi stanje duga na dan 31. avgusta.
– Banka je bila obavezna da do 6. oktobra dostavi klijentima korisnicima tih kredita ugovor sa planom otplate – istakao je Kalač i pojasnio da su zakonom bili obuhvaćeni svi korisnici kredita indeksiranih u švajcarskim francima.
Međutim, kako je naglasio, iz Hipo banke je saopšteno da zakon ne obuhvata klijente čija je dugovanja banka ustupila ili prodala drugim licima, što je izazvalo zabunu i negodovanje kod te grupe klijenata, koja spada u najranjiviju kategoriju korisnika.
Kalač je naveo i da je znatan broj klijenata prigovorio Hipo banci da ne primjenjuje zakon i da je velikom broju korisnika tih kredita dala netačne podatke duga na dan 31. avgusta, što su utvrdili sudski vještaci finansijske struke. On je podsjetio da Centralna banka obavlja nadzor i kontrolu nad primjenom zakona i da je obavezna da dostavi Skupštini izvještaj o tome najkasnije 60 dana od isteka njegove primjene.
Po riječima Kalača, u prvih devet mjeseci procesuirano je 57 zahtjeva za zaštitu finansijskih prava klijentata i žiranata, od čega su se na rad banaka odnosila 54 prigovora, a ostatak na rad MFI. Od toga se 29 prigovora odnosilo na kredite, odnosno dug, kamate, reprogram, aktiviranje hipoteke i provizije, na račune se odnosilo 12 prigovora, na kartice šest, a na depozite dva.
– Od ukupno osam pokrenutih postupaka žiranata, najveći broj se odnosio na blokade ukupne zarade ili penzije, tekućeg računa i overdrafta – rekao je Kalač.
On je saopštio da su 54 procesuirana prigovora pokrenuta po zahtjevima građana, a tri na zahtjev društava ograničene odgovornosti. Od ukupnog broja, 49 prigovora su podnijeli klijenti, a osam žiranti. J.V.
Najviše prigovora iz Podgorice
Najviše procesuiranih prigovora, 28, odnosi se na klijente i žirante iz Podgorice, dok su ostale podnijeli klijenti i žiranti iz Nikšića, Bara, Bijelog Polja i Berana.
– Iz strukture procesuiranih prigovora klijenata i žiranata banaka i MFI, po godinama sklopljenih ugovora o kreditu, većina se odnosi na period kreditne ekspanzije od 2006. do 2009. godine. Najviše prigovora bilo je iz 2008. godine, ukupno 14, zatim 2007. godine sedam, 2006. godine četiri i 2009. godine pet – rekao je Kalač.
Od ukupno 57 pokrenutih postupaka, okončano je 47, dok je deset u toku.