Svako treće dijete u Crnoj Gori, uzrasta od 6 do 11 godina, pati od prekomjerne tjelesne težine, a ovaj problem izraženiji je kod dječaka, pokazali su rezultati istraživanja o uhranjenosti koje je sproveo Institut za javno zdravlje.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti koji je obilježen juče, izvršni direktor Centra za borbu protiv gojaznosti Mirko Krunić upozorio je da sve više djece pati od prekomjerene tjelesne težine.
– Istraživanja koja su urađena prije nekoliko godina u Domu zdravlja Podgorica pokazuju da je ovaj problem i te kako prisutan i u našoj sredini. Čak 15 odsto djece uzrasta od šest godina je prekomjerno uhranjeno, dok se tri odsto mališana svrstava u grupu predgojazne djece. Ono što je zabrinjavajuće je činjenica da se, za razliku od njihovih vršnjaka normalne tjelesne težine, kod gojazne djece pojavio visok pritisak – upozorio je Krunić u izjavi za „Dan”.
Prema njegovim riječima, studija zdravstvenog stanja stanovnika Crne Gore pokazala je krajnje zabrinjavajuće retultate kada je riječ o pravilnoj ishrani mladih.
– Svega 33, 4 odsto mladih redovno konzumira voće, a nešto je veći broj onih koji u ishrani koriste svježe povrće, dok je u porastu upotreba slatkiša i slatkih bezalkoholnih pića. U Strategiji za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti koju je Vlada uradila u novembru 2008. godine piše da čak 30 odsto mladih od 7 do 11 godina ima prekomjernu težinu. Ako se sadašnji trend rasta gojaznosti nastavi, očekuje nas znatan porast broja osoba sa prekomjernom tjelesnom masom – upozorio je Krunić.
Dječji psiholog Lidija Mirković smatra da je glavni uzročnik gojaznosti kod djece školskog uzrasta prekomjerna konzumacija grickalica i brze hrane, kao i nedostatak fizičkih aktivnosti.
– Kod djece koja veći dio vremena provode ispred televizora ili kompjutera dolazi do opadanja motorike koja i te kako utiče na razvoj. Dok gledaju crtane filmove ili igraju igrice takođe konzumiraju grickalice koje nimalo pozitivno ne utiču na njihov razvoj. Još jedan od faktora gojaznosti je pretjerana upotreba brze hrane, a s druge strane djeca ne unose dobre namirnice kao što su voće i povrće – izjavila je Mirkovićeva za naše novine.
Zbog svega ovoga, dodala je, stvara se začarani krug gojaznosti iz koga djeca ne mogu da pobjegnu bez pomoći roditelja.
– Stil života u kome se djeca ne kreću i jedu grickalice i brzu hranu rezultira gojenjem. Mališani se debljaju i zbog nedostatka fizičke aktivnosti, nemaju snage da se kreću i izgube višak kilograma šta rezultira daljim gojenjem. Nažalost, djeca nijesu svjesna da se nalaze u začaranom krugu i to nije njihova krivica. Sva odgovornost je na roditeljima koji dozvoljavaju da uopšte do toga dođe. Roditelji moraju da izdvoje vrijeme i provode ga s djecom napolju podstičući ih da budu fizički aktivni – objašnjava Mirkovićeva.
Naglašava da održavanje psihofizičkog zdravlja uopšte nije jednostavno u savremenim okolnostima jer roditelji i djeca imaju različite programe, odnosno u različito vrijeme se nalaze na poslu i u školi.
– Odgajanje zdravog djeteta je škola roditeljstva u kojoj se zna šta jeste, a šta nije zdravo za njihovu djecu. Međutim, problem je u tome što nema adekvatne društvene podrške, cijeli sistem je zakazao. Zakazala je škola, roditelji, kao i sve ustanove koje mogu da pomognu da se ovaj problem riješi. Dok god ne promijenimo stvari nabolje imaćemo problem gojazne djece – upozorila je Mirkovićeva. S.R.R.
Razmjere epidemije
Predsjednik Svjetske federacije za gojaznost, profesor Valmir Kutino je rekao da je epidemija gojaznosti prisutna u većini zemalja širom svijeta, a da broj osoba sa prekomjernom tjelesnom masom sve više raste.
– Česti faktori rizika, kao što su potrošnja bezalkoholnih pića i sjedenje u radnom okruženju su porasli. Reklamiranje brze hrane se i dalje nastavlja i sve veći broj ljudi živi u urbanim sredinama bez pristupa zelenim površinama. Ako želimo da postignemo cilj SZO – da se učestalost gojaznosti vrati na nivo iz 2010. godine, onda je vrijeme da se djeluje sada – zaključio je Kutino
U problemu cijeli svijet
Krunić je dodao da se problemom gojaznosti bavi cijeli svijet. Svjetska federacija za gojaznost ukazala je na stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da je cilj obilježavanja Svjetskog dana gojaznosti da podsjete i ukažu na ovaj široko rasprostranjen problem, kao i da krenu u hitnu akciju.
- Iz SZO su apelovali da se uvede širi skrining kako bi se što prije prepoznali prvi znakovi gojaznosti kod ljudi, ali da se dijatetski režimi, lijekovi i hirurške procedure učine dostupnijim– naglasio je Krunić