Glumac i režiser, ambasador dobre volje UN, ali prije svega i iznad svega glumac, Zijah Sokolović, gostovao je u Podgorici, na FIAT-u, sa svojim odavno čuvenim kabareom. „Cabares cabarei“, urnebesno duhovitom monodramamom, nastalom prije 23 godine u produkciji „Interkultheater“ iz Beča. Sokolovićev kabarte poigrava se žestoko klišeima naše svakodnevice, izaziva, podsmijeva, odapinje strijele na publiku, koja se opet urnebesno smije, iako im Zijah Sokolović nudi na tacni njih same, ali sve to uvijeno u ogrtač nevjerovatne, nekad i brutalne duhovitosti. Na neki način u ovoj predstavi Sokolović se obračunava sa polovima, naime stalno potencira sukob ženskog i muškog pola. Ali, kako teče predstava, koja traje dva i po sata, sve više je jasno da se kroz gustu zavjesu vječitog muško-ženskog rata, po kojem su muškarci često mlakonje, a žene vođe koje umiju na svoj način da nameću svoja pravila, nazire malograđansko društvo koje se stalno vrti oko jednog te istog – borbe polova. Publika, okupljena na terasi KIC-a „Budo Tomović, smijala se do suza, dok je Zijah Sokolović demonstrirao svoj nevjerovatan talenat, i još nevjerovatniju količinu energije koja mu omogućava gotovo 40 godina da očarava pozorišnu, filmsku i televizijsku publiku, da je očarava svojim umijećem.
Ovaj glumac jedinstvenog dara i scenskog izraza, koji su mu omogućili da stekne slavu van granica rodnog Sarajeva i nekadašnje Jugoslaviju, iz koje je otišao prije gotovo 30 godina u Austriju, napravio je neke od najznačajnijih komada savremenog teatra. Svi su mu oni donijeli slavu, i honorare gotovo na svim kontinentima, ali svoj autorski rukopis najsnažnije je ovjekovječio u legendarnoj monodrami „Glumac... je glumac... je glumac“ koja je prevedena na sve svjetske jezike, koja se igra širom svijeta, za koju se otimaju poznati pozorišni glumci od Brodveja, do Brizbejna, koju su igrale i tri poznate glumice. Jer, u ovoj neobičnoj predstavi jedan čovjek, glumac, razotkriva mehanizam svog postojanja, odnos sa publikom, koju vješto uključuje u svaki segment predstave, u kojoj polemiše sa sobom da bi svijetu i glumcu u njemu objasnio mehanizme glumačkog zanata.
O ovoj predstavi najviše je bilo govora na fijatovskim Razgovorima u podne, koji su veliki broj znatiželjnika doveli u Kuslevovu kuću. I Zijah ih nije razočarao – otvoreno i onako pikantno je pričao na sve teme, u tolikoj količini da je to sve nemoguće smjestiti na naše stranice. Ali, objasnio je svoj pogled na suštinu glume, razjasnio zašto se često služi vulgarnim riječina i do detalja obrazložio kako je počeo da se bavi humanitarnim radom s djecom zbog čega je proglašen ambasadorom dobre volje UN i tvorcem jednog od najznačajnijih pozorišnih projekata koji se uspješno poslije Austrije širi na Balkan – Hrvatsku i Srbiju, a ako bog da, uskoro i Crnu Goru (jer nam je potreban, čulo se među publikom).
- Pokušavam kroz društvenu strukturu bulevara, cirkusa, napraviti predstavu. Moj zadatak je da iluzijom na sceni nešto ispričam. Bavio sam se dugo glumačkim prostorima i došao do interesantnih otkrića. Zastupam tezu da je glumac sredstvo da se ideja ili emocija praktično vide – objasnio je umjetnik svoj postupak. Sokolović kaže da svoj zanat – glumu vidi kao način da omogući ljudima da vide dio koji ne mogu da vide, tako što određene teme stavlja u kontekst. Tek kad se to uspije cilj je dostignut, gluma svrsishodna a predstava fantastična.
Zijah Sokolović ništa ne mistifikuje, ponajmanje svoj posao glumca i glumu, pa ističe da je „pozorište društvena institucija u koju dolaze glumci i gledaoci“.
- Oni su na zajedničkom zadatku a to je da učestvuju u stvoranju iluzije. Mi se stalno koristimo glumom a da toga nismo ni svjesni – poručuje i zaključuje Sokolović.
Umjetnik je otkrio i da ne pripada onoj grupi ljudi. tako čestoj na našim prostorima, koji stalno kukaju zbog svega, pa tako i i zbog rijaliti šou programa. Ističe da se takve stvari, veoma gledane, ne mogu zabraniti, ali se može trudom osmisliti nešto sasvim suprotno, što mora privući gledaoca. Ne pripada ni onima koji kukaju zbog para. Sokolović, je naime, u svojoj plodnoj karijeri osmislio predstave bez gotovo imalo scenografije, i sad se sa velikim uspjehom, poslije 15 godina igra njegova čuvena Čehovljeva jednočinka „Medvjed“ u kojoj je on genijalno sa jednim ljubljanskim džez kvartetom ispričao duhovitu priču ruskog majstora svjetske drame. S.Ć.
Slika Dorijana Greja
U okviru glavne selekcije FIAT-a 2015 večeras od 20 časova u KIC „Budo Tomović” nastupiće gruzijski teatar Tbilisi Music and Drama State Theatre sa predstavom „Slika Dorijana Greja”.
U okviru Razgovora u podne, crnogorskoj publici prvi put će se predstaviti čuveni svjetski reditelj Andrij Žoldak. Razgovor je planiran u prostoru Kuslevove kuće sa početkom u 12 časova.
U okviru segmenta Montenegro Art Gerila ,publika će imati priliku da uživa u četiri programa. Teatarski segment Montengro Art Gerile predstaviće se predstavom „Komad” u sali DODEST-a sa početkom u 22 časa. Predstava je nastala u produkciji NVO Art 365, po tekstu Stefana Boškovića i režiji Mirka Radonjića. Kostimografiju potpisuje Lina Leković, fotografiju Ana Kašćelan, produkciju Bane Žugić i Marko Jaćimović. Igraju: Žana Gardašević – Bulatović, Jelena Nenezić – Rakočević i Ivona Čović – Jaćimović. U okviru književnog programa, u 22.30 u prostoru Kuslevove kuće biće organizovana promocija knjige „Leksikon filmskih režisera” autora Aleksandra Bečanovića. Moderator razgovora je Vladimir Đurišić. U okviru Uličnog teatra na Trgu Svetog Petra Cetinjskog sa početkom u 19 sati nastupiće Žarko Stanišić sa komadom Iluzije. Muzički program Montenegro Art Gerile biće ispraćen koncertom benda Zoon politikon sa početkom u 23 sata.