HAMBURG–BERLIN – Ljevičarski demonstranti sukobili su se s policijom juče u Hamburgu, nakon čega je zatvorena glavna željeznička stanica, saopštila je policija drugog po veličini njemačkog grada, a prenosi agencija DPA.
Demonstranti, čiji je protest prvobitno organizovan kao odgovor na desničarsko okupljanje, bacali su kamenje na vozove, a policiju su napadali biber-sprejom.
Antirasističke demonstracije nastavile su se na glavnom trhu u gradu, ispred gradske vijećnice gdje je nekoliko hiljada ljudi pozivalo na kulturnu raznovrsnost i toleranciju.
– Ne želimo naciste, ne želimo huligane i ne želimo rasiste – rekla je političarka Socijaldemokratkse stranke (SDP) Karola Fajt.
Gradonačelnik Hamburga Olaf Šolc, takođe član SDP-a, rekao je da grad pokazuje svoje „pravo lice” tako što demonstrira protiv rasizma. Sud je ranije zabranio najavljeni desničarski skup.
Policija u blizini Bremena je spriječila desničare da skup premjeste u taj grad, pa je je zbog toga zatvorena nedjeljna pijaca u Bremenu.
Oko 20 izbjeglica koji su pristigli u Njemačku smješteni su u barakama bivšeg koncentracionog logora Buhenvald, piše „Raša tudej”.
U Buhenvaldu su ubijene hiljade ljudi za vrijeme Drugog svjetskog rata, a zgrada je sada opremljena neophodnim krevetima i drugim stvarima.
„Ovo je jedna od hitnih opcija i neizbježna je. Postoji dosta prostora i soba u hangarima”, naveli su zvaničnici Berlina.
Dvadesetogodišnji Abduraham Masa iz Eritreje rekao je da ne mari za to šta je ta zgrada bila ranije, dok je jedan od izbjeglica iz Alžira naveo da je u Buhenvaldu „dobro”, kao i da „drugi nemaju ni toliko”.
Izbjeglicama se daje 135 eura mjesečno kako bi ih potrošili na hranu i druge neophodne stvari, a u Buhenvaldu ih trenutno ima 21.
Njemački zvaničnici su naveli da je useljavanje izbjeglica u taj kamp „praktično rješenje”, kao i da se ideja o tome pojavila u januaru, kada je u Njemačkoj bilo tražilaca azila koji nisu bili nigdje smješteni.
Međutim, kako navodi „Raša tudej”, iako su originalne zidine kampa odavno porušene, odluka njemačkih zvaničnika je zapala pod mnoge kritike.
List „Špigel” prenio je izjavu šefa izbjegličkog savjeta Birgit Nauhoks, koja je ovaj plan nazvala „alarmantnim i uznemirujućim”.
Skoro 250.000 ljudi je bilo zatočeno u Buhenvaldu od 1937. do 1945. godine. Logor je bio poznat i po različitim medicinskim eksperimentima koji su se vršili na ljudima, a jedan od eksperimenata je bio pokušaj da se „izliječi” homoseksualnost. Najmanje 55.000 ljudi je preminulo u Buhenvaldu.(Tanjug)
Konzul prodavao čamce
PARIZ – Počasni konzul Francuske u Bodrumu nakon što je prodao čamce migrantima i tako pomogao u njihovom krijumčarenju privremeno je suspendovan.
Kako je navedeno u saopštenju ministarstva inostranih poslova Francuske, počasni konzul u Bodrumu privremeno je suspendovan zbog toga što je u svojoj prodavnici morske opreme čamce na naduvavanje prodao migrantima koji su iz Turske željeli otići u Grčku.
„Ukoliko migrantima ne prodam čamce, to će uraditi neko iz okolnih prodavnica. Neće se nešto promijeniti”, kazao je počasni konzul svjestan onoga što je uradio.
Bodrum je jedno od glavnih tranzitnih područja migranata koji iz Turske žele otići u Grčku.
Očekuju još 40.000 migranata
BERLIN – Brojni migranti naišli su na topao prijem na željezničkoj stanici u Minhenu prošlog vikenda, a na hiljade ih je nastavilo da dolazi u Njemačku tokom sedmice.
Gradonačelnik Minhena Dieter Reiter uputio je hitan poziv ostalim njemačkim regijama da učine više na procesuiranju i prihvatanju novih tražilaca azila.
On je nazvao „skandaloznim” neuspjeh ostalih regija da prihvate još migranata, navodi njemačka državna televizija ARD.
Izvještaji sugerišu da vlada razmatra nove privremene ovlasti kako bi preuzela kontrolu nad nenaseljenim stanovima u koje bi mogli useliti migranti, prenosi Bi-Bi-Si.
Oko 40.000 migranata moglo bi doputovati u Njemačku tokom naredna dva dana, tvrde zvaničnici, dvostruko više od broja ljudi koji su ušli u Njemačku prošlog vikenda.
Očekuje se da većina njih stigne u južni grad Minhen, ali su se pojavile brige može li se ta regija nositi s još jednim velikim izbjegličkim talasom. Oko 4.000 vojnika je razmješteno u Njemačkoj radi logističke podrške.
Njemačka je postala atraktivna destinacija za sirijske izbjeglice, jer poštuje pravila EU o njihovom prijemu.
Vlada je objavila u augustu da će razmatrati molbe za azilom sirijskih izbjeglica bez obzira koja je prva zemlja EU u koju su pristigli.
Deseci hiljada većinom sirijskih migranata otiskuju se na put iz Turske, preko Balkana i Mađarske kako bi se domogli Njemačke, Austrije i Švedske.
Migranti su nastavili da stižu u Makedoniju iz Grčke, a javljeno je da je više autobusa s izbjeglicama prešlo mađarsku granicu ovog vikenda.
Merkelova poziva da uče njemački
Njemački kancelar Angela Merkel pozvala je žene izbjeglice koje stižu u njenu zemlju da nauče njemački jezik i uspostave nove kontakte.
Merkel je u svojoj nedjeljnoj video-poruci rekla da su žene koje stižu u Evropi „često doživjele strašne stvari i traumatizovane su”, prenijela je agencija AP.
Merkelova je dodala da, pored napora da se to prebrodi, „samo mogu da savjetujem te žene da nauče njemački jezik”, prenosi Tanjug.
Kancelarka je rekla da bi izbjeglice trebalo da razmotre mogućnost da uče jezik zajedno sa svojom djecom, koja govore njemački možda bolje od njih zahvaljujući tome što idu u školu. „To ne treba da ih plaši”, istakla je ona.
Merkelova je navela da takođe savjetuje žene da „jednostavno stupaju u kontakt sa ljudima... ne samo da se zatvore i da samo žive i rade u zajednici koju poznaju, već da pokušaju malo i da izađu iz tog kruga”.
Inače, oko 3.600 izbjeglica stiglo je juče ujutro u Minhen, a do kraja dana očekuje da će taj broj dostići najmanje 10.000, saopštila je zvaničnica njemačke vlade.
Portparolka vlade Gornje Bavarske Simon Hilgers rekla je i da je u petak u Minhen stiglo 5.800 izbjeglica, kao i da će najmanje dva posebna voza prevoziti izbjeglice u druge djelove Njemačke.
U Minhenu ponestaje slobodnih soba za pridošlice, prenosi AP i dodaje da su vlasti sjevernog regiona Donja Saksonija saopštile da namjeravaju da vozove iz Austrije usmjeravaju u grad Bad Falingbostel, a zatim raspoređuju izbjeglice širom sjeverne Njemačke.
Njemačka prihvata više izbjeglica nego bilo koja druga zemlja u Evropi, a kako se očekuje, u nju će do kraja godine ući najmanje 800.000 ljudi.
Njemački kancelar Angela Merkel ocijenila je da je prihvatanje desetina hiljada izbjeglica okupljenih u Mađarskoj dobra odluka Njemačke, odgovorivši na kritike svojih konzervativnih saveznika.
Ajlanov otac sarađivao s krijumčarima
BAGDAD – Otac trogodišnjeg sirijskog dječaka Ajlana Kurdija Abdulah, čija je tragedija potresla svijet, a fotografija tijela njegovog sina uzburkala javnost, bio je krijumčar izbjeglica i upravljao je brodom koji je potonuo na putu ka Grčkoj, tvrde preživjeli putnici.
Ahmed Hadi Džavad i njegova supruga, Iračani koji su u nesreći izgubili 11-godišnju ćerku i devetogodišnjeg sina, rekli su za Rojters da je Abdulah Kurdi počeo da paniči i povećao brzinu, kada je u brod udario talas.
I treći putnik s broda potvrdio je ovu priču, koja za sada nije zvanično potvrđena, prenosi britanska agencija.
„Priča koju je Ajlanov otac ispričao nije istinita. Ne znam zbog čega je lagao, možda iz straha. On je upravljao brodom sve dok nije potonuo”, rekao je Džavad.
Abdulah Kurdi je ranije medijima ispričao da je neko drugi upravljao brodom.
Džavad tvrdi i da je Abdulah doplivao do njih i molio ih da prikriju njegovu pravu ulogu u nesreći, kao i da mu je izvjesni Abu Husein rekao da Kurdi organizuje put do Evrope.
S druge strane, Kurdi je za britanski „Mejlonlajn”, rekao da su ove optužbe lažne.
„Razmišljao sam o tome da upravljam brodom, ali nisam to učinio. Sve su to laži. Da sam krijumčar, zašto bih svoju porodicu stavio u isti čamac kao ostale? I ja sam platio krijumčarima”, rekao je Kurdi.
Abdulah Kurdi je u nesreći izgubio dva sina, od tri i pet godina i suprugu.