Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je prilikom netransparentne i diskriminatorne pripreme, kao i nenadležnog utvrđivanja nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti od strane izvršne vlasti, prekršilo više odredaba Poslovnika Vlade Crne Gore koje propisuju način pripreme akata i drugih materijala, ocijenio je koordinator pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić. Džomić je podsjetio da je davno Valtazar Bogišić rekao „što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”, a da se ta maksima u potpunosti može primijeniti na postupak pripreme, izrade i utvrđivanja nacrta zakona, koji je usvojila Vlada iako nije bila nadležna da to uradi, s obzirom na to da akt prije usvajanja nije prošao javnu raspravu.
– „Grbo rođeni” nacrt zakona nije moguće popraviti u javnoj raspravi. Nesumnjivo i pravnički je jasno da je nacrt zakona usvojen od nenadležnog organa. Pametnome dosta. Zloupotrebom službenih ovlašćenja i kršenjem obavezujućih propisa od strane odgovornih lica ministarstva i to prvenstveno ministra Suada Numanovića, koji je shodno Zakonu o državnoj upravi, odgovoran za svoj i rad ministarstva, došli smo do situacije da je nacrt zakona usvojila Vlada, a ne ministarstvo, ali i da je program javne rasprave usvojilo ministarstvo, a ne Vlada koja je usvojila nacrt zakona!?! Odgovornost za ovako skandalozan propust treba tražiti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i Generalnom sekretarijatu Vlade, jer su doprinijeli kršenju procedure od strane Vlade i doveli je u situaciju da nenadležno odlučuje – upozorio je Džomić.
On navodi da pažnju ozbiljnih pravnika ovih dana zaokuplja pitanje koje je otvorila Mitropolija, a ono je čisto pravne prirode: Da li je Vlada na 122. sjednici 30. jula ove godine imala pravni osnov da nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti utvrdi kao nacrt i uputi ga na javnu raspravu preko Ministarstva za ljudska i manjinska prava?
– Za odgovor na ovo pitanje relevantni su Zakon o državnoj upravi, pravno-tehnička pravila za izradu propisa i Poslovnik Vlade. Sudeći po odredbama tih pravnih akata, Vlada nije imala pravo da nacrt zakona utvrdi kao nacrt i da, poslije toga, ministarstvo zaduži da o nacrtu zakona sprovede javnu raspravu. Shodno važećim propisima, ministarstva vrše pripremu propisa iz domena svoje nadležnosti. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je prilikom netransparentne i diskriminatorne pripreme, kao i nenadležnog utvrđivanja nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti od strane Vlade Crne Gore, prekršilo više odredaba Poslovnika Vlade Crne Gore koje propisuju način pripreme akata i drugih materijala – upozorio je Džomić u izjavi za „Dan”.
On objašnjava da je odredbom iz člana 32 Poslovnika propisano da „materijal za razmatranje na sjednici Vlade predlagač priprema na način određen ovim poslovnikom”.
– Dakle, ministarstvo kao predlagač propisa iz domena svoje nadležnosti, koja je utvrđena odredbom iz čl. 24 Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, nije imalo pravni osnov da Vladi na utvrđivanje dostavlja nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti o kome nije sprovedena javna rasprava. A upravo je to učinjeno. Odredbom iz čl. 32 st. 2. Poslovnika propisano je da je „predlagač zakona, drugog propisa ili opšteg akta dužan da ih sačini u skladu s pravno-tehničkim pravilima koja utvrđuje Sekretarijat za zakonodavstvo”. Sudeći po sadržaju, nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije sačinjen u skladu sa pravno-tehničkim pravilima za izradu propisa, koja je utvrdio Sekretarijat za zakonodavstvo 2010. godine – objašnjava Džomić.
Sudeći po sadržaju nacrta zakona, objašnjava Džomić, ministarstvo je za pripremu ovog važnog propisa isključivo koristilo novinske tekstove i izjave pojedinih ličnosti koje odavno zagovaraju neprihvatljivi, antievropski i agresivni državni intervencionizam u osjetljivu oblast ljudskih prava i to prvenstvo na pravo na slobodu vjeroispovijesti. On ističe da je javnost nečinjenjem i kršenjem propisa od strane ministarstva, još uskraćena za odgovore na brojna pitanja iz oblasti procjene uticaja nacrta zakona.
– Odredbom iz člana 34 Poslovnika propisano je da se „materijal za razmatranje i odlučivanje na sjednici Vlade podnosi u obliku: predloga zakona, drugog propisa ili opšteg akta koji Vlada podnosi Skupštini”. Evidentno je da ministarstva Vladi na usvajanje ne podnose nacrt nego predlog zakona. Odredbom iz člana 35 Poslovnika propisano je da se izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi dostavlja Vladi sa predlogom zakona. U konkretnom slučaju, ministarstvo uz nacrt zakona Vladi nije dostavilo ništa, jer ništa osim nacrta nije ni urađeno. Ministarstvo je, prilikom dostavljanja nacrta zakona Vladi na usvajanje, prekršilo odredbe iz član 35. stav dva i tri Poslovnika kojim je propisano da je „predlagač dužan da, uz predlog zakona, dostavi izvještaj o javnoj raspravi, koju je sproveo u skladu s propisom Vlade”, kao i da „uz predlog zakona o kojem nije sproveo javnu raspravu, dostavi obrazloženje zbog čega javna rasprava nije sprovedena”. U ovom slučaju, nije riječ o predlogu nego o nacrtu zakona – nagalsio je Džomić.M.S.
Nije bilo osnova za utvrđivanje zakona
Džomić navodi da Vlada može, shodno odredbi čl. 35 stav tri u slučaju kada joj ministarstvo dostavi predlog zakona, a ne nacrt, o kome nije sprovedena javna rasprava isti akt „utvrditi kao nacrt i zadužiti predlagača da o njima sprovede javnu raspravu, u skladu s propisom Vlade”.
– Ministarstvo u ovom slučaju Vladi nije dostavilo predlog nego nacrt zakona tako da nije postojao pravni osnov da Vlada nacrt zakona utvrđuje kao nacrt i da, poslije toga, ministarstvo sprovodi javnu raspravu o nacrtu zakona. S obzirom na to da je ministarstvo dostavilo Vladi nacrt zakona, o kome u momentu dostavljanja nije bila sprovedena javna rasprava, može se konstatovati da u konkretnom slučaju nije mogla biti primijenjena odredba iz člana 36 Poslovnika kojom je propisano da „Vlada može zakon kojim se uređuju pitanja od posebnog značaja Skupštini podnijeti u formi nacrta zakona”. U ovom slučaju, nacrt zakona nije upućen Skupštini od strane Vlade nego je ministarstvo, poslije nenadležnog utvrđivanja nacrta zakona od strane Vlade, isti stavilo u postupak javne rasprave – objašnjava Džomić.
Džomić dao izjavu tužilaštvu
Protojerej-stavrofor Velibor Džomić juče je u nikšićkom tužilaštvu dao izjavu povodom krivične prijave koju je podnio protiv više službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, navodeći da očekuje da će postupak rezultirati podizanjem optužnice. On je agenciji Mina kazao da se u svojstvu svjedoka oštećenog odazvao pozivu osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, u predmetu koje tužilaštvo vodi po krivičnoj prijavi koju je preko advokata Zorana Piperovića sredinom februara podnio protiv više službenika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su mu protivzakonito spriječili ulazak u Crnu Goru. Džomić je podsjetio da mu policajci nisu dozvolili da uđe u Crnu Goru 16. februara, nakon odluke Upravnog suda kojom mu je odobren ostanak i boravak u državi.
– Po svojoj savjesti, kako je bilo, dao sam iskaz tužilaštvu. Ohrabruje me to što tužilaštvo vodi postupak na zakonit način, pokazuje efikasnost u tom pogledu. Predočio sam činjenice i dokumeta relevantne za postupanje u tom predmetu. Očekujem da se postupak što prije okonča i da će rezultirati podizanjem optužnice protiv onih koji su zloupotrijebili službena ovlašćenja i izvršili krivično djelo sprečavanja izvršenja odluke suda – zaključio je Džomić.