Prema podacima Monstata koji su objavljeni 17. i 19. avgusta, Crna Gora je u julu bila i u deflaciji i inflaciji.
Mjesečna deflacija u julu, mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 0,5 odsto dok su potrošačke cijene u odnosu na isti mjesec prethodne godine bile u prosjeku više za 1,9 odsto, a cijene su za prvih pola godine u poređenju sa istim periodom prošle porasle za 1,5 odsto. Mjesečna inflacija za isti mjesec, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena iznosila 0,2 odsto.
Crna Gora je u deflaciji, uzimajući u obzir cijene svih dobara, (hrana, režije, obuća, prevoz, zdravstvene usluge, obrazovanje), dok je komparativnim mjerenjem inflacije u Evropi, kao i procjenom stabilnosti monetarne vrijednosti u eurozoni zabilježena inflacija.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da su za Crnu Goru validni podaci koji pokazuju da se zemlja opet nalazi u deflaciji, za koju je ključni indikator pad kupovne moći stanovništva.
Najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije, po Monstatu imali su pad cijena povrća, voća, obuće, goriva i maziva, čvrstih goriva, kao i odjeće.
Prema riječima Lekića, radi se o snižavanju cijena goriva zbog drastičnog pada cijena nafte na međunarodnom tržištu, pojeftinjenju sezonskog voća i povrća zbog zasićenja tržišta i sezonskim sniženjima odjeće i obuće.
– Što se tiče podataka i izvještaja koje plasira Monstat, već duže vrijeme nemamo pouzdanih informacija vezanih za stvarno stanje, jer se vrlo često dešava da oni sami sebe demantuju u vrlo kratkom vremenskom periodu. Poznato je da je domaća privreda u vrlo lošoj poziciji, ali očito Monstat radi po nalogu političara, ministarstava finansija i ekonomija, kao i Centralne banke – rekao je on.
Lekić je istakao da deflacija znači da je privreda u stagnaciji i da novca na tržištu fali, zbog čega i padaju cijene.
– Cijene padaju jer je tražnja manja iz razloga što je i novca sve manje, a novca fali jer se obaveze koje imaju i građani i privreda povećavaju, u prvom redu zbog kredita, pa sve manje novca ostaje za potrošnju. Proizvođači proizvode robu koja ne može da se proda, trgovci spuštaju cijene i svjesno idu u gubitke, ili u mnogo manju zaradu od planirane, kako bi se oslobodili robe. Pritom se često ide na to da se porezi i doprinosi ne uplaćuju, a da PDV ide u sivu zonu, da bi se na neki način nadomjestilo to snižavanje cijena – rekao je on.
Lekić je istakao da je problem to što kupovna moć opada već tri godine, dok zarade stagniraju, a potrošačka korpa raste, zbog čega i dolazi do zastoja i deflacije.
– Povećanje prihoda uslovilo bi povećanje kupovne moći, što bi pokrenulo novi ciklus koji bi uslovio i povećanje proizvodnje. Uprkos različitim podacima, validniji su oni koji pokazuju da je Crna Gora u deflaciji, što je mnogo gore nego da se radi o inflaciji, jer smo u većem problemu, jer lagana inflacija znači da cijene rastu jer je tražnja veća – rekao je on.
Poslanik Goran Tuponja (Pozitivna) smatra da je najvažnije to što su cijene u julu u odnosu na isti mjesec porasle za 1,9 odsto.
– Da li ćemo mi u narednih mjesec-dva imati oscilaciju cijena koja je približna nuli, to je za nas manje važno, a validniji su oni podaci koji se odnose na nas u odnosu na podatke koji se upoređuju sa zemljama EU – rekao je on ističući da podaci vezani za eurozonu pokazuju da slabi vrijednost eura koja će, ukoliko se taj trend nastavi imati negativne posledice i na Crnu Goru.J.V.
Inflacija u eurozoni 0,2 odsto
Inflacija u državama eurozone ostala je u avgustu na godišnjem minusu od 0,2 odsto, saopšteno je iz Eurostata.
Statističari su kazali da je veliki pad cijene energenata nadoknađen rastom cijena hrane, alkohola, duvana, usluga i industrijskih proizvoda, prenosi Capital.ba.
Produženi period niske inflacije ili pad potrošačkih cijena znak je slabe potražnje i može da naškodi ekonomiji podstičući potrošače da odlože kupovinu. Takođe, može otežati državama eurozone da smanje dug i da unaprijede konkurentnost troškova u odnosu na druge države – navodi se u saopštenju Eurostata.