U prošloj godini je čak 59 državnih i lokalnih institucija grubo kršilo Zakon o javnim nabavkama, zloupotrebljavajući model neposredne pogodbe, koji predstavlja direktni dogovor sa ponuđačem i sprovodi se za nabavke čija je procijenjena vrijednost do pet hiljada eura, pokazuju zvanični podaci koje je analizirao Istraživački centar MANS-a.
Kako su saopštili iz MANS-a, prema izvještaju Uprave za javne nabavke o realizovanim javnim nabavkama u prošloj godini, proizilazi da je ukupna vrijednost neposrednih pogodbi, koje je zaključilo tih 59 institucija, preko sedam miliona eura, što predstavlja ogroman prostor za zloupotrebe u trošenju državnog novca.
– Na listi institucija koje su kršile zakon našla su se pojedina ministarstva, vladine agencije, nekoliko državnih i opštinskih javnih preduzeća, prije svega komunalnih, gradske bolnice ili domovi zdravlja, ali i Vrhovno državno tužilaštvo koje je zaduženo da postupa po prijavama kada postoji sumnja da je počinjeno krivično djelo zloupotrebe službenog položaja – ocjenjuju u MANS-u.
Po njihovim navodima, dozvoljeni limit za neposredne pogodbe iznosi od sedam do deset odsto, u zavisnosti od ukupne godišnje sume koju naručilac potroši za javne nabavke, a izvještaj Uprave za javne nabavke pokazuje da su pojedine institucije drastično kršile ovo zakonsko ograničenje.
– Tako je Agencija za elektronske medije prošle godine ugovorila neposredne pogodbe u iznosu od 80 odsto njenog ukupno izvršenog budžeta koji je bio oko 138 hiljada eura. Agencija za nadzor osiguranja je za neposredne pogodbe utrošila preko 76 hiljada eura, što je 70 odsto u odnosu na njen ukupni budžet koji je realizovan u iznosu od 111 hiljada – ističu u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora.
Takođe, po njihovoj tvrdnji, Uprava za javne nabavke je prikazala da su Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo kulture neposrednim dogovorima potrošili više novca nego što je dozvoljeno. U vezi sa tim, navode dalje, Ministarstvo rada je od ukupnog budžeta utrošilo 58 odsto, Ministarstvo vanjskih poslova 33 odsto, a Ministarstvo kulture 28 odsto.
– Istraživački centar MANS-a ranije je utvrdio da su i Ministarstvo poljoprivrede i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore u prošloj godini realizovali javne nabavke suprotno zakonu, zbog čega je nedavno podnio krivične prijave protiv čelnika ovih institucija zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja i nesavjesno vršenje službene dužnosti. Među kršiocima zakona koje je u izvještaju prikazala Uprava za javne nabavke našlo se i nekoliko javnih preduzeća – od Agencije za stanovanje i Parking servisa u Podgorici, preko Čistoće u Pljevljima, do većeg broja opštinskih komunalnih preduzeća – u Ulcinju, Danilovgradu, Cetinju, Herceg Novom, Kotoru i Tivtu – naglasili su u MANS-u.
Takođe, ukazano je da su opštine Bar, Danilovgrad, Nikšić, Pljevlja, Žabljak i Cetinje u prošloj godini nezakonito sprovodile javne nabavke putem neposrednih pogodbi, a indikativan je i primjer Centra za socijalni rad za Podgoricu koji je za neposredne pogodbe potrošio čak 85 odsto.
– Ono što je posebno nevjerovatno jeste da je Vrhovno državno tužilaštvo kršilo zakon, pa je u prošloj godini potrošilo kroz neposredne pogodbe čak 48 odsto od ukupnog potrošenog novca za sve javne nabavke. Državni organi dužni su da obezbijede ekonomično i racionalno korišćenje javnih sredstava, a primjeri prethodno pomenutih institucija pokazuju kako se nemilice troši novac građana, dok je njima istovremeno uvodeno nekoliko kriznih mjera, poput poreza na plate, povećanja PDV-a ili zamrzavanja penzija – zaključuju u Istraživačkom centru Mreže za afirmaciju nevladinog sektora. M.V.
Ovaj tekst je sačinjen uz podršku Evropske unije u sklopu projekta „Nulta tolerancija na korupciju”. Za sadržaj ovog teksta odgovorna je isključivo Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, a stavovi iznijeti u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.
I državna revizija kršila zakon
Po ocjeni MANS-a, Državna revizorska institucija je više puta u svojim izvještajima ukazivala da se model neposrednog sporazuma najviše zloupotrebljava i preporučila potrošačkim jedinicama da obezbijede da godišnji obim javnih nabavki realizovanih neposrednim sporazumom ne prelazi zakonom propisani limit.
– Iako je dala ovu preporuku, upravo je Državna revizorska institucija u prošloj godini prekršila limit svoje potrošnje za neposredne pogodbe, koje je realizovala u iznosu od 43 odsto u odnosu na ukupnu potrošnju – kažu oni.
Pored toga, kako su naglasili, dozvoljeni limit u prošloj godini prekršili su i Skupština Crne Gore i Sekretarijat Sudskog savjeta.
MANS je prošle godine objavio nekoliko primjera nezakonitog trošenja državnog novca, poput Ministarstva finansija, Ministarstva ekonomije i Uprave carina.
– U svim slučajevima izostala je bilo kakva reakcija nadležnih državnih organa – naveli su u MANS-u.
Nerealni planovi
U izvještaju Uprave za javne nabavke kod određenog broja institucija može se uočiti ogromna razlika između planirane i ugovorene vrijednosti javnih nabavki u prošloj godini.
– Neki od ilustrativnih primjera su Ministarstvo saobraćaja koje je planiralo iznos od 80 miliona, a ugovorilo svega pet miliona, zatim Ministarstvo turizma sa planom od 90 miliona, a ugovorenom vrijednošću od 23 miliona, kao i Ministarstvo unutrašnjih poslova koje je za javne nabavke planiralo 11 miliona, a ugovorilo svega pet miliona – ukazuju u MANS-u.