Muzej grada Beograda će ove jeseni biti domaćin internacionalne izložbe ,,Albreht Direr i njegovi savremenici - Trijumfalna povorka cara Maksimilijana I”, istočnoslovačkog muzeja iz Košica. Izložba, koja je do sada predstavljena u više od deset gradova Evrope, biće svečano otvorena 4. septembra u Konaku knjeginje Ljubice.
Publika će imati priliku da se upozna sa grafičkim ostvarenjima jednog od najbrilijantnijih stvaralaca renesanse, njemačkog umjetnika Albrehta Direra, ali i sa djelima njegovih učenika i savremenika, poznatim imenima njemačke i italijanske grafike, Hajnriha Aldegrefera, Albrehta Aldorfera, Luke Kranaha Starijeg, Markantonija Raimondija i drugih.
Izložbu čini 138 grafičkih listova, koncipiranih u dvije cjeline. Prva cjelina sačinjena je od 20 djela Albrehta Direra i 74 prvorazredna grafička ostvarenja njegovih savremenika. Drugi dio predstavlja 44 grafička lista čuvene kompozicije Trijumfalna povorka cara Maksimilijana I.
Autor izložbe, Ivan Havlice, pažljivim odabirom radova koji se čuvaju u kolekciji Istočnoslovačkog muzeja u Košicama, uspio je da oživi ,,duh vremena” i da prikaže odnos između umjetnosti i društvene stvarnosti epohe.
- Kao pravi predstavnici humanizma i renesanse, Direr i njegovi savremenici dobro su poznavali antičku umjetnost i biblijske spise, nalazeći inspiraciju u vječnoj temi ljudske borbe između dobra i zla - navodi autor postavke.
Prema mišljenju kustoskinje Muzeja grada, Danijele Vanušić, među izloženim radovima posebno mjesto zauzimaju Direrova djela Nosorog i Vitez, smrt i đavo.
- Od listova iz ciklusa Apokalipsa Sv. Jovana, Život device Marije i Velika Pasija izdvaja se Sv. Mihailo u borbi sa aždajom. Centralno mjesto Trijumfalne povorke predstavljaju Trijumfalne kočije, kao presudan događaj za Maksimilijanov život i njegovu politiku: vjenčanje sa ćerkom Šarla Smelog, naslednicom Burgundije - navodi kustoskinja Muzeja.
Albreht Direr poznat kao slikar, grafičar, crtač i teoretičar, pomjerio je granice umjetnosti s početka 16. vijeka, a bio je, i do danas ostao, rame uz rame sa Mikelanđelom, Leonardom i Rafaelom, imajući ključnu ulogu u razvoju evropske grafike i renesansne umjetnosti.
Majstor crtačkog ,,mikroskopskog detalja” Direr je crnom linijom dostigao slikarski izraz i svojom tehnikom uzdigao grafiku od zanatske vještine do umjetničkog nivoa ravnog slikarstvu. Veoma samosvjestan i ponosan na svoj rad, Direr je svoja djela potpisivao monogramom AD, danas poznatim simbolom njegove umjetnosti.
Izložba će u Beogradu biti otvorena do kraja oktobra, nakon čega se početkom novembra seli u Galeriju Matice srpske u Novom Sada i trajaće do kraja godine. A.Ć.