Ministar pravde Nikola Selaković kaže za RTS da odluka o ukidanju ćirilice u Vukovaru predstavlja prije svega ugrožavanje ljudskih, a zatim i manjinskih prava. Ističe da je nedopustiv stav Brisela da nije nadležan o kršenju ljudskih prava u zemlji koja je članica EU, a insistira na toj nadležnosti kada je riječ o državama kandidatima.
Brisel bi svakako trebalo da reaguje jer je ovdje u pitanju na prvom mjestu ugrožavanje ljudskih prava, onda i manjinskih prava jedne nacionalne zajednice u jednoj državi članici EU, kazao Selaković.
Nikola Selaković je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da je reagovanje na ukidanje ćirilice u Vukovaru pitanje pristojnosti.
„Svako se pita kako je moguće da EU kaže da nema nikakve nadležnosti u ovoj oblasti kada je riječ o državi članici, a kada neko želi da postane članica i te kako ima nadležnosti. Ovo je pitanje pristojnosti i rekao bih jednog civilizovanog odnosa prema pravima jednog naroda”, rekao je Selaković.
Dodao je da EU ipak nije jedina međunarodna adresa na koju treba da zakucamo.
„Tu je i Savjet Evrope, kao najstarija institucija za zaštitu ljudskih prava, tu je i visoki komesar OEBS-a za zaštitu prava manjina. I na svaku adresu treba da zakucamo i kažemo da je nedopustivo ponašati se prema Srbima kao prema boks vreći, ili džaku u koji će da šutira svako ko stigne” , rekao je Selaković.
Istakao je da će se Srbija obratiti svim međunarodnim institucijama jer je to njena dužnost.
„Srbiji je ćirilicu ukidao svako ko je želio da je uništi, ćirilica je zabranjivana tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Ja lično sam veliki pobornik ćirilice, ali bih prvi ustao kada bi neko lomio latinične table”, naglasio je Selaković.
Dodao je da Srbija vodi odgovornu politiku koja treba da uspostavi mir i stabilnost i da Srbija nije ta koja provocira, već djeluje mudro i odgovorno.
„Ovo je pitanje nečega što zovemo evropskim standardima. Prema zakonodavstvu Srbije, potrebno je da na poslednjem popisu manjine ima ne manje od 15 odsto, da bi se koristio jezik te manjine. To je kod nas kao kod države koja stremi u EU, a u Hrvatskoj je taj procenat 35. A i tamo gdje nas ima 35 i više odsto, čak ni sada ne možemo da imamo to pravo”, rekao je Selaković.
Dodao je da je očigledno da u Hrvatskoj postoje pojedinci koji nisu svjesni da je nekada njihova prošlost bila štetna – „i nacistička i fašistička”.
„Brisel bi svakako trebalo da reaguje jer je ovdje u pitanju na prvom mjestu ugrožavanje ljudskih prava, onda i manjinskih prava jedne nacionalne zajednice u jednoj državi članici EU. Nedopustivo bi bilo da Brisel ne reaguje i ovo što se sad dešava je rezultat nereagovanja. I svaki put kada se nije reagovalo, pojedinci su to koristili na ovakav način”, naglasio je ministar.
Objasnio je da su Srbi u Hrvatskoj od konstitutivnog naroda postali nacionalna manjina, ali da se ne smije zaboraviti da na tim prostorima Srbi žive vijekovima.
„Naša ruka pomirenja ostaje ispružena, ja ne tražim da se volimo, bratimimo sa Bošnjacima i Hrvatima, ali to mora da bude politika čistih odnosa”, kaže Selaković.
Ističe da je Srbija primjer države kako treba postupati prema nacionalnim manjinama i dodaje da se u pregovaračkom poglavlju 23 Srbiji zamjera nedostatak potpune primjene zakonodavstva u ovoj oblasti.
„S druge strane, u državi EU imate zakonodavstvo, a podzakonska akta se donose mimo zakona”, rekao je ministar i podsjetio da iz Zagreba ne može da se pošalje pismo adresirano na ćirilici.
Selaković očekuje da Hrvatska postupi u skladu sa civilizacijskim principima i sa ustavnim zakonom i da ovakva odluka bude ukinuta i stavljena van snage.
(RTS)