Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uputiće na jesen u proceduru nacrt izmjena i dopuna zakona o manjinskim pravima i slobodama, kojim se radikalno mijenja sastav Upravnog odbora Fonda za manjine u namjeri da se isključi mogućnost pojave sukoba interesa prilikom donošenja odluka o finansiranju projekata. Prema saznanjima „Dana”, takva je odluka donijeta nakon što je parlament većinom glasova , prošlog mjeseca , donio odluku da ne prihvati predlog zakona koji je imao isti cilj.
Kako smo saznali, u resoru na čijem je čelu ministar Suad Numanović ostaju pri rješenju da novi sastav upravnog odbora Fonda za manjine sa 15 članova bude sveden na sedam, što je i bio jedan od predloga iz zakona koji je bio pred poslanicima prošlog mjeseca. U Vladi su spremni da prihvate određene korekcije, da bi izašli u susret interesima političkih subjekata koji zastupaju interese manjinskih naroda u Crnoj Gori, ali neće pristati da se pitanje učešća u Fondu za manjine reguliše stavljanjem limita u vezi sa ukupnim učešćem u populaciji.
Predlagači zakona, kako nam je rečeno, neće da prihvate da predstavnici naroda koji u ukupnoj populaciji Crne Gore učestvuju iznad određenog procenta ne mogu da učestvuju u raspodjeli novca iz Fonda za manjine. S druge strane, najveći broj stranaka nacionalnih manjina spremni su da prihvate da novac iz Fonda za manjine može da dobija samo onaj narod koji je brojčano ispod 15 odsto u ukupnoj populaciji Crne Gore.
Što se tiče novog sastava Upravnog odbora, od novih sedam članova dvojica bi bili predstavnici crnogorskog parlamenta, jedan predstavnik Vlade, jedan manjinskih savjeta, jedan istaknuti ekspert za oblast ljudskih prava, jedan predstavnik Univerziteta Crne Gore, ali i jedan predstavnik medija. Za sva ponuđenja rješenja ranije je pozitivno mišljenje dala sama Evropska komisija, koja je i sugerisala da u sastav novog upravnog odbora budu uključeni i predstavnici medija. Uprkos tome što je zakonske izmjene sugerisao i sam Brisel, nije bilo većine za takve odluke.
Za usvajanje jednog takvog zakona, međutim, potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu Crne Gore.
Novi zakon bi ,takođe, trebalo da predvidi i formiranje Komisije za vrednovanje projekata, čije bi članove trebalo birati na javnom konkursu. Kada se sve sagleda, suština je da članovi upravnog odbora ne budu povezani sa licima koja predaju projekte ili osnivačima organizacija. Pri sadašnjem stanju, članovi Upravnog odbora su lica koja predaju projekte ili su osnivači i predstavnici organizacija koje kandiduju projekte, odnosno, predstavnici manjinskih savjeta. Pozitivno mišljenje Evropske komisije na ranije predloženi zakon bilo je na fonu ocjena iz Izvještaja o napretku Crne Gore od oktobra 2014. godine u kome je bilo navedeno da je potrebno ojačati nadzor nad funkcionisanjem Fonda za manjine.
Trenutno, u radu Upravnog odbora Fonda učestvuju predstavnici srpskog, albanskog, hrvatskog, romskog, muslimanskog i bošnjačkog naroda. Iz Nove srpske demokratije je saopšteno da treba ukinuti Srpski nacionalni savjet na čijem je čelu Momčilo Vuksanović, jer, kako tvrde, Srbi u Crnoj Gori ne mogu biti manjinski narod.
Koordinator Građanske alijanse Milan Radović, koji je i bio član radne grupe za pripremu ranijeg predloga zakona, kazao je nedavno da su reakcije tužilaštva na brojne uočene nepravilnosti u radu Fonda za manjine izostale, pa su oni, u saradnji sa ombudsmanom , pokrenuli pitanje promjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama.
M.V.
Kritike iz Brisela
U poslednjem izvještaju Evropske komisije bilo je navedeno da Fond za manjine nastavlja da funkcioniše sa znatnim nedostacima, posebno u pogledu dodjele sredstava. U tom je dokumentu pisalo kako nalazi državne revizije otvaraju pitanje kapaciteta Ministarstva za ljudska i manjinska prava da nadzire legalnost rada nacionalnih manjinskih savjeta, od kojih, kako je rečeno, većina nema programe rada ni finansijske planove.