Zanimljivim predavanjem „Kult Svetog Spiridona kod Srba” viši kustos etnolog Aleksandar Petijević iz Novog Sada potvrdio je vitalnost Trga od Ćirilice, a sebe kao kao spisatelja sa instinktom za priču koji je i umiješno pripovijedno pleo i ispleo niti života ovog svetitelja koji se za života raščuo kao čudotvorac, privodeći mnoge u hrišćanstvo. Temu koju su organizatori ponudili pratili su i brojni filmski zapisi i otuda je priča predavača bila osobena narativna intonacija koja je bez senzacije koje proizveo život Sv. Spiridona ovaplodila u priču sazdanu iz događanja svetitelja zaštitnika zanatlija i pomoraca.
Sa pažnjom i znanjem dobrog poznavaoca teme Aleksandar Petijević je ukazao na postojanje i trajanje kulta Sv. Spiridona kod Srba. Predstavljaći nenekadašnjeg episkopa iz Trfimitunta koji je živio krajem 2. i početkjom 3. vijeka, on je govorio o životu i radu svetitelja, njegovom žitiju i njegovim moštima. Naveo je sve srpske pravoslavne hramove posvećene Sv. Spiridonu, zatim je govorio o kultu i krsnoj slavi.
Petijević je iznio brojna istraživanja iz muzejskih zbirki i crkvenih riznica sa Krfa, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, a sve u cilju tumačenja i želji da prisutnim približi ličnost Svetog Spiridona.
On se osvrnuo i na likovne prestave Sv. Spiridona naglasivši da je u srpskoj crkvenoj umjetnost od srednjeg do 19. vijeka sreću brojne freske i ikone kao i grafike na crkvenom tekstilu. Petijević je spomenu brojne slikare od kojih izdvojio Mihaila Speranca koji je stvarao u Trstu ali i crkvama u Kumboru, Sušćepanu Sasovićima, Baošićima, Bijeloj, manastiru Praskavica.
U svom predavanju Petijević je naglasio da je najviše hramova Sv. Spiridonu posvećeno na Jadranskoj obali, u Boki Kotorskoj, Paštrovićima, Istri i Dalmaciji. Znatno manji broj sreće se u kontinetalnom zaleđu, u Kosovu, Makedoniji, Srbiji i Baniji. Kroz istoriju neki hramovi uništeni, dok je kazao je Petijević, nepoznata sudbina hrama Sv. Spiridona čiji se temelji spominju na Svetom Stefanu. Danas su aktivni parohijski hramovi u Trstu, Skradinu, Petrinji, Peroju, Đenovićima, Gornjem Lajkovcu, kapela u Kotoru...
Na predavanju je bilo riječi o kultu Sv. Spiridona kod Srba u narodnim vjerovanjima. Govoreći o Sv. Spiridonu kao krsnoj slavi Petijević je podsjetio da se ova slava u literaturi svrstava među 15 najčešćih kod Srba.
Z. Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
