Knjigom „Ozana”, dramom u četiri čina, autora Antuna Sbutege, KotorArt se predstavio i kao izdavač, koji se pobrinuo da obilježi 450 godina od smrti Blažene Ozane, kotorske zaštitnice. Antun Sbutega, kome je KotorArt povjerio ovaj zahtjevni zadatak, napisao je dramu prošle godine u Rimu, a knjiga je ugledala svjetlost dana specijalno za program Don Brankovih dana muzike. Radnja se događa u Kotoru krajem aprila 1565. godine, pred smrt blaženice. Glavni lik je Ozana, članica katoličkog Trećeg reda Svetoga Dominika, isposnica u ćeliji pokraj crkve svetoga Pavla u Kotoru, Katarina Kosić, djevojčica iz sela Releze, članovi familije Bizanti - biskup Luka, njegov brat, sveštenik Pavao, plemić Jeronim i njegova žena Agneza i rođak Marin, Fra Toma, dominikanac-sveštenik, Ozanin ispovjednik, providur, službenici, sluge, građani, krčmar, bludnica, pomorac, trgovac, Veronika, članica Dominikanskog reda i druge sestre dominikanke, sotona, anđeo... Autor kaže da je imao više pobuda za pisanje ovog dramskog teksta.
- Prvi je svakako bio kult Blažene Ozane u Boki, a posebno u mojoj porodici, koji je, kao i kultovi drugih bokeljskih svetaca i blaženika, bitno uticao na moje duhovno formiranje od najranijeg djetinjstva. Porodica Sbutega je katolička i dala je u toku nekoliko vijekova više katoličkih sveštenika, zadnji od kojih je bio moj brat Branko. No u našoj porodici se gajio ekumenski duh, o čemu svjedoči i to da je moja majka Olga bila, kao što je i moja supruga Nada, pravoslavne vjeroispovjesti. Blažena Ozana je dakle simbol ekumenizma, posebno duhovnog dijaloga i jake veze Istočnog i Zapadnog hršćanstva, te kontinentalne Crne Gore i Boke - naglasio je Sbutega.
Dramu je napisao u skladu sa svojim mogućnostima, idejama i sistemom vrijednosti koji dijeli, a na čitaocima je, kaže, da prosude o njegovom kvalitetu. „Bilo bi mi svakako drago da drama jednoga dana bude izvedena na sceni nekog teatra”, poručuje Sbutega.
Ratimir Martinović je u ime izdavača rekao da zbog finansijskih problema drama nije postavljena kao premijera KotorArt Teatra, ali je zato predstavljaju u formi knjige. On je po reakcijama svojih studenata, koji su čitali tekst zimus, zaključio da je vrlo inspirativan i podsticajan za razmišljanje o smislu života, o istini, smrti, žrtvi, ljubavi...
Arheolog i pisac Jovica Martinović je u tekstu „Ozana i Barbarosa” osvijetlio jedan trenutak istorije Kotora, koji govori ne samo o potpunoj idejnoj i spiritualnoj povezanosti kotorske svetiteljke Blažene Ozane, već i o stvarnoj utkanosti njenog bića u sve pore i tokove života grada. Opisao je detalje istorijskog događaja kada je Ozana izašla iz svoje ćelije da bodri Kotorne u odbrani od zloglasnog turskog osvajača Hajrudina Barbarose. Lekturu je uradio monsinjor Ratko Perić, mostarski biskup, dizajn i prelom potpisuje Slađana Bajić Bogdanović, a naslovnu stranu predstavlja slika kotorskog umjetnika Jova Abramovića „Crkvena vrata”, koju je on poklonio don Branku Sbutegi, dan uoči svoje tragične smrti u Beogradu.
M.D.POPOVIĆ
Barok s ukusom Brazila
Na Gospi od Škrpjela, večeras u 21 čas nastupiće Festivalski orkestar KotorArta, predvođen maestrom Helderom Trefcgerom. Kao solistkinja, Sara Lakičević će na trubi izvesti solo dionicu u Koncertu u f-molu Telemana i „Končertinu za trubu” De Silve. Pored toga, publika će imati priliku da sluša i kompozicije brazilskih autora, kao što su Vila-Lobos, Santoro, Nepomuseno, Agviar i dr. Sara Lakičević je nakon završene škole u Kotoru i FMU u Beogradu, upisala master studije na Konzervatorijumu u Barseloni. Prevoz je organizovan iz Kotora i Perasta.