Imovina ulcinjske solane, iako je vlasništvo države Crne Gore dato na koncesiju, založena je kao garancija za milionske kredite kod poslovnih banaka, pokazuje katastarska dokumentacija. Prema zvaničnim podacima, imovina ovog nekadašnjeg giganta je založena kao garancija za kredite kod Prve banke i Crnogorske komercijalne banke (CKB), a da pritom nema nikakvih podataka da je država, kao vlasnik ove imovine, upravi kompanije dozvolila da ulazi u ovakve transakcije.
Službena dokumenta pokazuju da je upisana hipoteka rješenjem 060-177 od 7. marta 2006. godine i rješenjem 060-2818 od 17. oktobra 2007. godine, u korist Prve banke AD Podgorica, čiji je većinski akcionar premijerov brat Aco Đukanović. U vrijeme kada je Solana uzela drugi kredit od Prve banke, akcionar te banke bio je i sam premijer Milo Đukanović. Takođe, u vrijeme uzimanja kredita, Solanu je kontrolisao fond kojim je upravljao premijerov prijatelj Veselin Barović.
Iz Demosa, koji je i otkrio da na parcelama koje pripadaju Solani postoje upisane hipoteke, kažu za „Dan” da je analiza poslovanja i upravljanja posjedom AD „Solana Bajo Sekulić” fantastičan primjer, prije svega maćehinskog odnosa države prema zaposlenima u ovom nekada uspješnom preduzeću, a zatim i najnovijih ekonomsko-pravnih malverzacionih bravura.
– Činjenično stanje u ovom nekada industrijskom gigantu Crne Gore je sledeće – uništena proizvodnja, zaustavljeno branje soli, mašine u stanju propadanja, većinski broj porodica koje su nekad živjele od poslovanja ovog preduzeća sada su na rubu egzistencije, a na kraju se mora pomenuti i ekološka katastrofa i uništavanje specifičnog eko-sistema oko Solane – naveli su u Demosu.
Kako su istakli, uvidom u list nepokretnosti koji je izdat od Područne jedinice Ulcinj pod brojem 08-956-1-642/2014 dolazi se do nevjerovatnog ekonomskog presedana.
– Naime, sve nepokretnosti Solane stavljene su pod hipoteku u dvije banke u Crnoj Gori – Prva banka i Crnogorska komercijalna banka. Ne bi bilo sporno da vlasnik nepokretnosti zarad pospješivanja poslovanja, pribavljanja novih sredstava za pokretanje proizvodnje, na osnovu posjedovnog lista podigne kredit u nekoj banci, ali ako znamo za činjenicu da je Solana vlasništvo države Crne Gore dato na koncesiju, dolazimo do najnovijeg egzibicionizma kreditnog zaduživanja povlašćenih lica u Crnoj Gori. Postavlja se pitanje – uz čije odobrenje i po kojem pravnom osnovu koncesionar može stavljati pod hipoteku državno vlasništvo. Jasno je da se radi o teškom kršenju zakona i zloupotrebi državnog vlasništva u svrhe privatnog bogaćenja – smatraju u Demosu.
U arhivi odluka Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, nije moguće naći podatke da je dato odobrenje da Solana uzme kredite kod Prve banke ili CKB-a, niti da je uopšte podnijet zahtjev za tako nešto.
– Demos poziva vrhovnog državnog tužioca (VDT) da u što hitnijem postupku ispita ugovore po kojima su nepokretnosti Solane stavljene pod hipoteku i pokrene krivične postupke protiv odgovornih lica. Do pomenutih podataka je, iz pozicije VDT-a, veoma lako doći i očekujemo da u narednim danima imamo prve rezultate – smatraju u Demosu.
Što se tiče CKB-a, katastar pokazuje da na parcelama koje se vode na državu, a dati su na korišćenje Solani, postoji hipoteka, kroz rješenje 060-177 od 7. marta 2006. godine, i hipoteka trećeg reda u korist CKB, rješenjem 060-2011/06 od 22. novembra 2006. godine. Krediti kod ove dvije banke uzeti su uoči odluke Vlade da promijeni Prostorni plan, na način što bi imovina Solane od industrijskog postala građevinsko zemljište. Međutim, 2012. godine, ta prenamjena je spriječena u parlamentu.
Solana je trenutno usred priče o poštovanju međunarodnih konvencija o zaštiti životne sredine, čiji je Crna Gora potpisnik, i inicijativa koje dolaze iz EU da se Solana proglasi zaštićenim područjem. Međutim, na drugoj strani preduzeće podliježe Zakonu o stečaju i u toku je novi pokušaj njegove prodaje po cijeni od 169 miliona eura. Dosad su takvi pokušaji bili neuspješni, a pokušavalo se preko deset puta.
M.V.
Imovinu mjerkali i Arapi
Interesantno je i da se Solana nalazi na području ulcinjske Velike plaže, za koju je Vlada svojevremeno tražila dugoročnog zakupca. Kao glavni kandidat pominjana je kraljevska porodica Al-Nahijan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Navodno su preko Rojal grupe bili spremni da upute i konkretnu ponudu od više milijardi eura. Međutim, od svega nije bilo ništa, a umjesto toga, Rojal grupa se pojavila kao kupac Kraljičine plaže – Dubovica. Nakon odbijanja opozicije i SDP-a da prihvate ugovor, Rojal grupa je i od toga odustala.
Pod hipotekom i kanali
Katastarski podaci pokazuju da su za kredite kod Prve banke AD Podgorica založeni čak i kanali, koji su državna imovina, ali su ustupljeni Solani. Hipoteka je stavljena i na zgrade u industriji i rudarstvu, poslovne zgrade u privredi, objekte za upotrebnu vodu, objekte gasovoda i javno parkiralište.
Kumovski dogovori uništili državna preduzeća
Prema ocjeni Demosa, politika uništavanja državnih preduzeća, njihovo devastiranje i dovođenje do cijene besmisla, svakodnevno se potvrđuje kao programski prioritet trenutne vlasti u Crnoj Gori.
– Ekonomija bazirana na kumovsko-prijateljskim dogovorima, bogaćenju malog kruga bliskih osoba oko najviših državnih funkcionera i prebijanju dugova sa sumnjivim investitorima je realnost poslovanja i jedini recept uspješnog biznisa – poručuju iz Demosa.