Koliko je vode neophodno da bismo normalno funkcionisali, a koja količina će negativno uticati na zdravlje, pitanje je koje se sve češće postavlja, naročito u periodu vrućina. Preporuka je dnevno unositi 1,5 do dva litra vode, čak i ako uopšte ne osjećamo žeđ. Kao i obroke, unos vode je potrebno rasporediti kroz dan, piše B92.
Dobro je započeti dan sa tri decilitra vode na prazan stomak. Takođe se preporučuje da nakon svakog obroka popijete tri decilitra vode, što nas kroz dan dovodi do optimalnih 1,5 do dva litra vode.
Naravno, unos vode je individualan i zavisi od nekoliko faktora: od količine hrane koju jedemo, pola, težine, visine, zdravlja, starosti i od stepena fizičke aktivnosti. Krupnije osobe i sportisti imaju veću potrebe za vodom.
Odrasla zdrava osoba teško će se „otrovati” vodom. To je stanje pri kojem zbog prevelikog unosa vode (otprilike deset do 15 litara vode u kratkom roku) dolazi do razrjeđivanja svih tjelesnih tečnosti. Posljedica je smanjenje koncentracije natrijuma u krvnoj plazmi. Natrijum je vrlo bitan elektrolit koji direktno učestvuje u regulaciji krvnog pritiska i u slučaju kada mu je koncentracija smanjena s obzirom na količinu vode u tijelu može dovesti do otkazivanja srca i bubrega.
Početni simptomi su glavobolja, mučnina, grčevi i koma. Višak vode koji bubrezi ne mogu dovoljno brzo izbaciti direktno ulazi u ćelije koje onda bubre, što je posebno opasno za moždane ćelije. Preterani unos bilo koje namirnice, pa tako i vode, ne utiče blagotvorno na zdravlje.
Vrlo je bitno unositi dovoljno vode, kako bi organizam mogao pravilno obavljati životne funkcije. No svako opterećivanje tjelesnih organa vodom, dugoročno može dovesti do neželjenih posledica.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.