Suprotno Etičkom kodeksu postupa poslanik koji u roku ne dužem od mjesec dana od izbora za poslanika ne obavijesti Skupštinu da se protiv njega vodio ili vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, ili da je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, ili izvršenja kazne zatvora za djelo za koje je bio optužen u periodu do deset godina prije nego što je prvi put izabran za poslanika, i informaciju o tome ne objavi u najmanje dva dnevna štampana javna glasila u Crnoj Gori.
Takvo rješenje predložili su poslanici Velizar Kaluđerović, Neven Gošović i Obrad Gojković u amandmanu na predlog dopuna Etičkog kodeksa poslanika koji je u skupštinsku proceduru podnijela Snežana Jonica, poslanik Socijalističke narodne partije. Kako su obrazložili, za razliku od namjere predlagača odluke o dopuni etičkog kodeksa poslanika, iskazane kroz član jedan, kojim se, protivno Ustavu Crne Gore, ali i praksi poznatoj u civilizovanom svijetu, pokušava dirati u ustavno načelo tzv. slobodnog mandata poslanika, namjera predlagača ovog amandmana, osim što „ustavlja” neustavnu odredbu, vrlo je cjelishodna i opravdana, imajući u vidu principe koji su proklamovani u većini sličnih akata u Evropi i svijetu, kao što su odgovornost, otvorenost, poštenje, čuvanje ugleda i dostojanstva parlamenta.
–Moralna odgovornost prema društvu i obaveza prijavljivanja aktivnosti kojima su se bavili prije obavljanja poslaničke funkcije dva su vrhunska etička načela u parlamentima država članica Evropske unije. Licemjerno je pozivati se na svoj doživljaj etičkih pravila koja se odnose na poštovanje izborne volje građana, koje, usput budi rečeno, ne odgovara opšteprihvaćenom shvatanju poštovanja izborne volje potvrđenom i u Ustavu kroz odredbu o tzv. slobodnom mandatu, a istovremeno ne primijetiti da je neprijavljivanje krivičnog gonjenja ili zastarelost krivičnog gonjenja protiv poslanika za krivična djela koja bi ih kad bi bili osuđeni ne samo diskvalifikovala, već i činila nedostojnim za obavljanje poslaničke funkcije, grubo kršenje univerzalnih principa etike i odgovornosti – navedeno je u obrazloženju amandmana.
Prema ocjeni trojice nezavisnih poslanika, odredba člana etičkog kodeksa na koju amandmanski djeluju polazi od subjektivnog osjećaja i uskostranačkog dnevnopolitičkog shvatanja poštovanja izborne volje.
–Moralna obaveza poslanika da skine ljagu sa svog imena u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi, ne dozvolivši da on zastari, već insistirajući da se što prije okonča, predstavlja nastavak svijetle crnogorske tradicije i urezanog koda poštenja i nemirenja sa nepravdom, ukorijenjenog u našem narodu još od davnih vremena. Ne samo da je, sledstveno prethodno rečenom, sa moralnog stanovišta neprihvatljivo da funkciju poslanika obavlja lice koje krije svoj krivični dosije od onih koji su ga birali da ih predstavlja, već je i opasno, uzimajući u obzir podložnost takve osobe ucjeni ili uticaju druge vrste na njen govor i glas u parlamentu, naročito ako ne izgubimo iz vida kriminogeni karakter i vladavinu vlasti, u čijim rukama se, kako to obično biva u nedemokratskim režimima, nalaze i „nepristrasni i nezavisni” sudovi – ukazuju poslanici Kaluđerović, Gošović i Gojković.
V.R.
Etika i mandati
U skladu sa odlukom glavnog odbora SNP-a, Snežana Jonica je nedavno predložila dopunu etičkog kodeksa poslanika, tražeći da se propiše obaveza poštovanja izborne volje građana, koje bi, kako je obrazložila, zbog činjenice da je parlament predstavničko tijelo građana, moralo biti jedan od ključnih principa.
–Poslanik koji napusti partiju sa čije je izborne liste izabran ili bude isključen iz nje, a nakon toga ne podnese ostavku na poslaničku funkciju, postupa suprotno osnovnim etičkim načelima i standardima, jer ne poštuje izbornu volju građana – navedeno je u predlogu SNP-a.
Jonica je ranije objasnila da je stav SNP-a da zadržavanje mandata poslanika nakon napuštanja partije ili isključivanja iz nje predstavlja grubo kršenje izborne volje građana.