Piše: akademik Zoran Lakić
Boj na Martinićima bio je 22. jula 1796. godine; organi lokalne uprave uporno istrajavaju u krivotvorenju datuma i obilježavaju ga na drugi način. Po nekom lokalnom „pravilniku“ – besjednici su bili uglavnom, neistoričari. To je, između ostalog, razlog za ovaj tekst.
Da se podsjetimo pune istine o ovom prelomnom događaju u istoriji Crne Gore i višestruko izuzetno značajnom. Dosta je pisano na ovu temu. Najpoznatija imena istorijske nauke ne samo Crne Gore. Nećemo ih nabrajati. Bio bi to previše dug spisak. U koautorstvu sa pokojnim prof. dr Radomanom Jovanovićem, u svoje vrijeme – najboljim poznavaocem istorije Crne Gore, pripremili smo knjigu Bitka za Crnu Goru – Boj na Martinićima 1796, koju je naručila, finansirala i objavila tadašnja lokalna uprava – povodom 200 godišnjeg jubileja. Saopštiću i sljedeći bitan podatak: tiraž ove knjige je bio 1000 primjeraka. Reklo bi se da knjigu ima svako domaćinstvo – u Bjelopavlićima. Samo je, nažalost, nema izdavač, koji njeguje već više godina neku drugu – laičku priču o ovom sudbonosnom događaju, nakon kojega je došlo do ujedinjenja podlovćenske Crne Gore i sedmoro brda, slično onom mnogo većem i značajnijem ujedinjenju jugoslovenskih naroda i zemalja 1918. godine.
Podsjetite se bitnih podataka bez kojih ne bi mogli shvatiti istorijski značaj Boja na Martinićima 22. jula 1796. godine. U svoje vrijeme turski Sultan je bio što i danas američki predsjednik Barak Obama. Crna Gora je bila mala državica sa samo četiri nahije. Uz to i za to je bila „sirak tužni bez iđe ikoga“ i „jedna slamka među vihorove“. Htjeli su je svi opasni susjedi. A ona je slijedila narodnu filozofiju – biti svoj na svome!
Boj na Martinićima 22. jula 1796. godine bio je zaista još jedna bitka Davida i Golijata, u vremenu kada je važeće pravilo bilo- Kome pukne čelo - kuku njemu! Istorijski izvori upućuju da je turske vojske bilo „tri, četiri puta više“. Jedni izvori upućuju na brojku od preko 34.000 hiljade, a drugi na brojku od oko 17.000 turskih vojnika.
Podatak da je u turskoj vojsci bilo i crnogorskih saplemenika, upućuje da je Crna Gora tada bila žestoko podijeljena, zavađena, pa i zakrvljena. Vladika Sveti Petar Cetinjski je shvatio i druge podučavao i mirio riječima, i samo riječima, da je sloga uslov svakog uspjeha, pa i opstanka. Shvatio je takođe da je jedini pravac širenja malene podlovćenske Crne Gore – prema sedmoro brda. Bjelopavlići su bili prvi u takvoj stretegiji Svetog Petra Cetinjskog. Sa druge strane čuveni skadarski vezir Bušatlija je, takođe, razumio da prvo treba ovladati crnogorskim brdima, pa će se potom lakše obračunati sa uvijek nemirnom Crnom Gorom. Svako se ukopao u svoju stretegiju - čvrsto vjerujući: kome pukne čelo – kuku njemu. Uzaludne su bile propagandističke prijetnje Crnoj Gori i vladici Svetom Petru Cetinjskom – da će ga živa uhvatiti i na grdne muke udariti.
Osvanuo je i taj sudbonosni dan 22. juli 1796. godine. Sudar dvije vojske počeo je u ranu zoru – na Martinićima. To govore svi arhivski izvori i zapisi vladike Svetog Petra Cetinjskog:
„Počela je Bitka u osvit dana, koja je potrajala do dva sata poslije podne – sa takvom žestinom i upornošću – da mislim da takve, kao ove, nije nikada bilo između nas i Turaka!“
Oduševljeni vladika je posvetio i jednu svoju epsku pjesmu – junacima ove sudbonosne bitke za Crnu Goru. Zvanično je obavijestio pismima sve svoje susjede i velike sile. I najavio da će Crna Gora morati u nove borbe sa istim neprijateljem. Uslijedila je potom nova Bitka na Krusima- 3. oktobra iste godine. I nova pobjeda Crne Gore. Velika pobjeda. Značajna pobjeda. Istorijska pobjeda.
Pobjede Crne Gore na Martinićima 22. jula i na Krusima 3. oktobra iste 1796. godine – širom su otvorile vrata međunarodnom priznanju Crne Gore - do čega će doći formalno-pravno 100 godina kasnije – na Berlinskom kongresu. Istorija sporo korača ali je njen korak stabilan.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.