Apsurdno je očekivati da će ministar održivog razvoja Branimir Gvozdenović, koji je dao ogroman doprinos uništenju prostora u Crnoj Gori, dati bilo kakve konkretne i održive predloge za rješavanje problema vezanog za oko 100.000 nelegalnih objekata, kazao je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac. Komentarišući akcioni plan za legalizaciju nelegalnih objekata koji je juče razmatan na Vladi, on je ocijenio da se radi o još jednom dokumentu Ministarstva održivog razvoja koji u realnosti neće dati potrebne rezultate.
Milovac smatra da Akcioni plan za pretvaranje neformalnih u formalna naselja i reorganizaciju objekata za period 2015–2018. godine neće donijeti nikakav napredak jer se zasniva na nerealnim projekcijama i nema za cilj suštinsko rješavanje tog problema.
–Prethodnom akcionom planu, koji je važio donedavno, istekao je rok, a ministarstvo i opštine još nijesu uspostavile ni osnovnu evidenciju o broju i vrsti nelegalnih objekata, već resor kojim rukovodi Branimir Gvozdenović i u samom dokumentu barata nezvaničnim podacima, što je vrhunac neozbiljnosti. Skupština Crne Gore je do sada kroz usvajanje brojnih izmjena Zakona o uređenju prostora nekoliko puta obavezivala lokalne uprave da sačine pomenutu evidenciju, ali dosad, i pored činjenice da su rokovi za to nekoliko puta pomjerani, nije bilo nekog većeg uspjeha – kazao je Milovac za „Dan”.
On ukazuje da ni predloženi zakon o legalizaciji neformalnih objekata u sadašnjem obliku ni akcioni plan ne daju odgovor na pitanje na koji način će biti tretirani različiti tipovi nelegalne gradnje. Milovac napominje da ne postoje jasno definisani kriterijumi i procedure za odlučivanje u konkretnim slučajevima.
–Nedostatak takozvanog presjeka stanja i realne slike o stanju u prostoru predstavljaće ogroman problem za implementaciju ovog akcionog plana i samog zakona, kao i nedostatak vizije kako bi on trebalo da se dalje razvija. Problem nelegalne gradnje je velikim dijelom uzrokovan željom investitora da na brz i jednostavan način ostvari profit, čemu je pogodovalo potpuno odsustvo državne kontrole nad onim što se dešava u prostoru. Kada je socijalna nelegalna gradnja u pitanju, ona je, nažalost, takođe podsticana kao jedan vid predizbornih pritisaka na građane. Konačno, ogroman doprinos ovakvom stanju u prostoru, počev od divljanja na Zavali, pa sve do Ade Bojane, dao je upravo aktuelni ministar Gvozdenović, pa je apsurdno očekivati da on, nakon svega što je uradio na uništavanju prostora, sada može biti neko ko će donijeti konkretna i održiva rješenja – ističe Milovac.
Prema njegovim riječima, bez jasno definisanih kriterijuma za kategorizaciju nelegalnih objekata i transparentnih procedura za postupak legalizacije, ovaj proces može biti samo osnov za zloupotrebu i zakulisane koruptivne radnje.
Prema nezvaničnim podacima, na teritoriji Crne Gore izgrađeno je oko 100.000 nelegalnih objekata, koji su uglavnom koncentrisani u malim i srednjim naseljima u okolini gradskih područja, navodi se u Akcionom planu za pretvaranje neformalnih naselja u formalna i regularizacije objekata za period 2015–2018. Zvanični podaci Uprave za nekretnine pokazuju da je broj neformalnih objekata 42.833.
U dokumentu koje je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma navodi se da veliki broj neformalnih objekata nije upisan u katastar nepokretnost, pa otuda razlika u podacima. Zvanični podaci pokazuju da je najveći broj nelegalnih objekata izgrađen u Podgorici – 16.430.
Profesor Jelisava Kalezić upozorava da se problem neformalnih objekata i naselja ne može riještiti akcionim planovima. Ona smatra da je svrha takvih dokumenata da se Evropskoj komisiji pokaže da se ne nešto radi. Kalezićeva upozorava da je problem neplanskih i bespravno podignutih naselja u Crnoj Gori veliki i višestruko destruktivan zbog degradacije urbanog i ruralnog prostora, ugrožavanja životne sredine, masovne uzurpacije državnog i opštinskog zemljišta, neregistrovanog prometovanja, nenaplaćenog poreza... Efekti tog problema, kako ukazuje, dosežu sve do pranja novca kroz bespravnu gradnju.
–Tokom prošlog, 24. saziva Skupštine dostavljen je Zakon o legalizaciji bespravno podignutih naselja i objekata. Međutim, taj zakon je još daleko od usvajanja i, što je gore, daleko od rješenja za suštinu problema bespravne gradnje. Akcionim planovima nije moguće riješiti ovaj problem. Očigledno je da je cilj prikazati pred EK da se nešto radi u smislu ispunjenja obaveze koju je Crna Gora preuzela nakon potpisivanja deklaracije o rešavanju problema bespravnih (neformalnih) naselja –kaže Kalezićeva za „Dan“.
Kao prvi korak na putu rješavanja ovog problema ona vidi istraživanje stvarnih uzroka bespravne gradnje.
–Postoji stereotip da se radi o naseljima koja se podižu da se stvori kakav-takav krov nad glavom. Rijetka urbanološka istraživanja pokazuju da takvih objekata i vlasnika ima manje od 10 odsto. Dakle, u 90 odsto slučajeva razlozi za bespravnu gradnju nijesu siromaštvo i nemogućnost da se izgradi kuća po urbanističkom planu i zakonu. Da je ikada napravljeno ozbiljno istraživanje na velikom uzorku, pokazalo bi se da su graditelji nelegalnih objekat motivisani očiglednom dobiti, s jedne strane, i nikakvim ili rijetkim sankcijama, sa druge strane –zaključila je Kalezićeva.A.T.