Objavljeni podaci pravosudnih organa o mjerama tajnog nadzora ne smiju ostati izolovan slučaj, već Skupština mora nastaviti sa sistemskim nadzorom nad sprovođenjem tih mjera. Potrebno je da Odbor za bezbjednost uporno vrši „terenske” kontrole i zatraži podatke o prisluškivanju od operatora, kazala je Dina Bajramspahić, istraživač javnih politika u Institutu „Alternativa”. Na predlog te nevladine organizacije (NVO), a na zahtjev poslanika Snežane Jonice, Vrhovni sud i Vrhovno državno tužilaštvo dostavili su Skupštini Crne Gore podatke o odobrenim mjerama tajnog nadzora (MTN) i njihovim rezultatima.
–Iako je to pozitivan korak u odnosu na višegodišnju praksu da se objavljuju samo sporadični podaci o tom osjetljivom pitanju, izvještavanje o MTN ne smije ostati izolovan primjer, već mora postati redovna obaveza – istakla je Bajramspahićeva.
Ona je ukazala da je Odbor za bezbjednost i odbranu, koji ima zakonsko pravo na „terensku” kontrolu primjene tih mjera, u dosadašnjem radu učinio to jedan jedini put od usvajanja Zakona o parlamentarnom nadzoru 2010. godine.
–Članovi tog odbora posjetili su Odsjek za posebne provjere Uprave policije 2013. godine i suočili sa nemogućnošću da utvrde moguće zloupotrebe, budući da nijesu ispunjene potrebne tehničke pretpostavke. U tom smislu, tada nijesu ni potvrđene ni odbačene sumnje da su nezokonito prisluškivani urednik i novinar „Dana”. Javnosti nije poznato da su od tada napravljeni ikakvi koraci u cilju poboljšanja stanja, niti su poslanici upućivali formalne inicijative da se omoguće pretpostavke koje će nadležnom odboru omogućiti da i suštinski vrši nadzor i, u slučaju sumnji o zloupotrebi, utvrdi nedvosmislene činjenice – naglasila je Bajramspahićeva.
S tim u vezi, kako je dodala, IA poziva odbor da ne odustaje od svog prava da vrši kontrolu, već da razvija mehanizme za nadzor, imajući u vidu da se primjenom MTN narušavaju Ustavom garantovana prava.
–Uz to, smatramo da odbor treba da zatraži informacije o opsegu primjene mjera i od pružalaca mobilnih i internet usluga, budući da su operatori, u skladu sa Zakonom o elektronskim komunikacijama, dužni da, zajedno sa nadležnim državnim organom po čijem zahtjevu se vrši na zakonu zasnovano presretanje komunikacija, obezbijede trajnu evidenciju o toj mjeri. Na taj način se može utvrditi da li postoje razlike između mjera odobrenih od sudova i primjenjenih mjera – kazala je Bajramspahićeva.
Osim toga, dodaje ona, podaci koje su objavili pravosudni organi na najbolji način mogu da uvjere Agenciju za nacionalnu bezbjednost da neće biti nikakve štete po nacionalnu bezbjednost ako i oni proaktivno objave brojeve lica koja su nadzirali.
–ANB je imala dobru praksu i do 2008. godine činila javno dostupnim te informacije, ali od 2009. godine smatraju da bi pomenuti brojčani podaci doveli u opasnost izvršavanje njihovih poslova – navodi Bajramspahićeva.
D.Ž.
Pet godina bez kontrole
Odbor za bezbjednost nije insistirao na svom pravu da kontroliše MTN koje primjenjuje ANB, pa od 2010. godine nije vršio kontrolu po tom pitanju u prostorijama Agencije. Učestalija kontrola od strane nadležnog odbora i uvođenje prakse traženja podataka od operatora ne bi samo povećali odgovornost policije i ANB tokom primjene MTN, već bi doprinijeli i tome da građani prevaziđu bojazan da službe nezakonito slušaju njihove telefonske razgovore ili da čitaju njihove elektronske poruke, kazala je Bajramspahićeva.