Eevidencija koju vodi Ministarstvo finansija o zaradama zaposlenih u državnim organima nije u potpunosti kompatibilna i uvezana sa evidencijama koje vodi Uprava za kadrove. To je konstatovano kao značajan problem u Informaciji o sprovođenju zakona o državnim službenicima i namještenicima, koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade.
– Prema podacima iz Centralne kadrovske evidencije (CKE), u organima državne uprave radi 10.336 državnih službenika i namještenika, od čega su 3,89 odsto namještenici, a 96,11odsto službenici. U CKE su unijeti podaci za 8.546 državnih službenika i namještenika koji rade u organima državne uprave, što predstavlja 82,7odsto. Prema podacima Uprave za kadrove, koja je nadležna za vođenje CKE, broj državnih službenika i namještenika za koje su unijeti neki podaci je 12.194. Pored organa državne uprave u ovaj broj ulaze zaposleni u službama predsjednika Crne Gore, Skupštine i Vlade, sudovima, tužilaštvima i ostalim subjektima na koje se primjenjuje Zakon o državnim službenicima i namještenicima. Ipak, mali je broj organa koji su unijeli sve neophodne podatke u CKE i to predstavlja jedan od osnovnih problema kada je u pitanju sadržina evidencije – navedeno je u dokumentu.
Napominje se da je formirana radna grupa, koja je konstatovala da povezivanje pomenutih evidencija nije moguće sve do postizanja pune ažurnosti CKE.
– Organi državne uprave koji ne unose redovno podatake u CKE su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (Lučka uprava), Ministarstvo poljoprovrede i ruralnog razvoja – Uprava za šume, Uprava za mlade i sport i Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu. Ostali organi državne uprave vrše redovan unos podataka u CKE, ali ne znači da su unijeli sve neophodne podatke. Neophodnost pune ažurnosti CKE ogleda se u mogućnosti Ministarstva finansija da vrši nesmetan obračun zarada na osnovu podataka dobijenih iz evidencije – naglašeno je u dokumentu.
Preporučeno je da se ažurnost Centralne kadrovske evidencije dovede do nivoa 100 odsto.
U informaciji se ističe da starješine državnih organa u proceduri zapošljavanja u značajnoj mjeri koriste mogućnost da izaberu kandidata sa liste za izbor koji nije bio prvorangiran u postupku selekcije. Ukazuje se da povećanje broja izjavljenih žalbi na odluke o izboru kandidata, kao i stavovi Upravnog suda zauzeti u presudama donesenim u upravnom sporu po tužbi protiv odluka Komisije za žalbe, za posledicu imaju i značajno povećanje procenta poništenih odluka o izboru od Komisije za žalbe u 2014. godini, u odnosu na 2013.V.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
