Službenici Uprave carina spriječili su u prošloj i u prvih pet mjeseci ove godine krijumčarenje 150 zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, čija je ukupna vrijednost bila 3.270 eura. Stranci iz Crne Gore najčešće pokušavaju da iznesu šljuke.
Kako je „Danu” saopšteno iz Uprave carina, službenici ovog tijela spriječili su švercovanje zaštićenih vrsta u ukupno šest slučajeva. Sve slučajeve pokušaja krijumčarenja otkrili su carinci sa Putničkog terminala – Granični prelaz Bar, a u svim otkrivenim slučajevima krijumčarenje su vršili strani državljani.
Stručnjaci upozoravaju na opasnost ovakvih aktivnosti, ističući da bi nadležne organe trebalo više aktivirati kada je u pitanju zaštita posebnih vrsta biljaka i životinja, jer je po državu velika opasnost tzv. naučni kriminal.
Kako je „Danu” rečeno u Upravi carina, službenici aktivno rade na sprečavanju krijumčarenja zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, primjenjujući nacionalne i međunarodne propise kao što su Carinski zakon, Zakon o zaštiti prirode, Pravilnik o načinu skupljanja i korišćenja nezaštićenih biljnih vrsta, Rješenje o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, Zakon o lovstvu, CITES konvenciju i druge.
– Tokom 2014. godine i za prva četiri mjeseca 2015. godine službenici Uprave carina su u šest slučajeva spriječili krijumčarenje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta i to ukupno 83 jedinke biljnih vrsta ukupne vrijednosti 2.265 eura i 67 jedinki životinjskih vrsta procijenjene vrijednosti 1.005 eura. Biljne vrste čiji je unos u zemlju spriječen bez validne dokumentacije (žive jedinke) su Opuntia sp. (šest komada), Nolina longifolia (10 komada), Ficus indica (pet komada), Opuntia monachanta (jedan komad), Agave chrysantha (pet komada), Agave potrerana (pet komada), Agave guiengola (pet komada), Agave striata (pet komada), Cycas revoluta (26 komada) i Echinocactus grusonii (15 komada) – saopšteno je „Danu” iz Uprave carina.
Carinici su spriječili iznošenje iz zemlje 67 jedinki jedne životinjske vrste, a riječ je o Scolopax rusticola (šumska šljuka). Ove jedinke, kako je rečeno, nijesu bile žive.
– Carinski službenici otkrivali su u pošiljkama redovnih uvoza bilja vrste za koje uvoznici nijesu imali izdatu CITES dozvolu i na taj način sprečavali njeno kršenje. Uglavnom se radi o raznim vrstama kaktusa, agava i vrlo popularnih cikas palmi. U putničkom prometu carinici su, prilikom izlaska iz zemlje, obično otkrivali ptice koje su zaštićene lovostajem, naročito šljuku – kazali su u ovom tijelu.
Predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore i profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Vladimir Pešić ukazuje da je Crna Gora veoma bogata biljnim i životinjskim svijetom i veoma je atraktivno mjesto za rijetke vrste koje žive na ovom području. Upozorava da danas u Evropi postoji veoma izraženo crno tržište za mnoge rijetke biljne i životinjske ugrožene vrste.
– Iz godine u godinu je sve veći broj stranaca koji dolaze u Crnu Gori gdje bez dozvole sakupljaju zaštićeni biljni i životinjski svijet, koji potom iznose. Dio materijala iznose zbog naučno-istraživačkog rada, dok se dobar dio odnosi zbog prodaje na crnom tržištu, gdje veliki broj vrsta dostiže visoke cijene. Na prostoru Crne Gore postoje endemične vrste koje žive samo tu i koje su veoma ugrožene jer su na meti raznih pojedinaca koji pokušavaju da ih iznesu iz zemlje – izjavio je Pešić za „Dan”, ukazujući da bi trebalo raditi na edukaciji kadra angažovanog na carinama, ali i u javnosti.
– Često se dešava da naši građani u želji da pokažu gostoprimstvo, strancima ukazuju na pojedine lokalitete gdje se mogu naći određene vrste. To rade ne shvatajući da postupaju pogrešno, a posebno su na meti pećine bogate endemičnim vrstama. Svake godine veliki broj ekspedicija pogotovo iz Slovačke, Češke i Poljske obilazi našu državu i sakuplja vrste koje kasnije preprodaju. To je postalo veoma alarmantno – navodi on.
Direktor Prirodnjačkog muzeja Crne Gore Ondrej Vizi ukazuje da postoji poseban vid pljačke nacionalnog blaga – naučna pljačka. Zbog takvih stvari, kako kaže, Crna Gora ostaje bez veoma važnih i posebnih vrsta.
– Ljudi koji dođu u Crnu Goru bilo kao turisti ili nečiji gosti, istražuju, prebiraju i traže rijetke vrste biljaka i životinja. Ne radi se tu o nekim velikim količinama, ali nose to sa sobom, uključuju ih u svoje zbirke. Danas imamo situaciju da su prirodnjačke zbirke po muzejima naokolo bogatije od naših. Posebno kada se otkrije nova vrsta, koja se smatra za nacionalno, kulturno blago najvišeg stepena. Kada se odnese takvo nešto iz države, biljka ili životinja se otpiše u nauci. U drugoj državi se piše kao nova vrsta, i za Crnu Goru više ne postoji i za nju je trajno izgubljena – izjavio je Vizi za „Dan”, upozoravajući da je to nešto na šta bi trebalo obratiti pažnju.
– I u zakonima i u praksi u čitavom svijetu postoji pravilo da se prilikom naučnih istraživanja ako se otkrije nova vrsta ona pohrani u nacionalnom prirodnjačkom muzeju. To kod nas još nije zaživjelo. Turisti naberu cvijeće, među njima i zaštićene vrste ili ovi koji prodaju razne čajeve ili bilje za kozmetiku – kazao je Vizi.
Vladimir Pavićević iz Agencije za zaštitu životne sredine navodi da izdaju dozvole koje su za sakupljanje zaštićenih vrsta shodno rješenjima i promet zaštićenih vrsta prema CITES konvenciji. On radi na izdavanju dozvola za promet biljaka i životinja shodno CITES konvenciji.
– Prošle godine je bilo oko 120 dozvola, koliko će se otprilike kretati i ove godine. Koleginice koje se bave izdavanjem dozvola za aktivnosti u prirodi koje se odnose na sakupljanje biljaka shodno rješenju, odnosno promet biljaka i životinja, izdaju oko 80-90 dozvola za godinu – objasnio je Pavićević.A.T.
Najviše strada prepelica
Darko Saveljić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) navodi da se po procjenama Bird Life International-a godišnje krivlovom ubije do 196.000 ptica. Prema njegovim riječima, analiza trenda pokazuje da je on u opadanju.
– Potpuno je neuporediv kakav je bio 15 godina prije i kakav je danas. Vrsta koja po brojnosti najviše strada krivilovom je prepelica jer se za nju koriste zakonom nedozovoljena sredstva, kao što je vabilica. Oni na CD emituju njen zvuk, koji je privuče i krivolovci je ubiju. Pored prepelice, najviše strada patka martovka i glavoč. Tu su i baljoška i šljuka. Međutim, mi imamo i vrste koje su potpuno zaštićene a koje su predmet krivilova. Tako i dan-danas imamo krivilovce koji misle da je hrabrost ubiti orla, čaplju ili sokola – upozorio je on.