Crnogorska komercijalna banka (CKB) započela je postupak naplate duga u iznosu od 272.000 eura od funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednika Skupštine opštine Budva Bora Lazovića po osnovu hipoteke upisane 2011. godine na njegovih pet nepokretnosti u ovom gradu. Prema podacima Uprave za nekretnine, Lazović je pod hipoteku založio porodičnu stambenu zgradu površine 95 kvadrata, dvorište od 168 metara kvadratnih, dva stambena prostora od po 76 kvadrata i njivu prve klase veličine 216 kvadrata, koje se nalaze u Budvi, u mjestu Gospoština, dok je namirenje duga po osnovu ugovora o hipoteci u evidenciju katastra upisano 17. januara 2014. godine.
Prema katastarskim podacima, Lazović je 100-postotni vlasnik navedenih nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti (LN) broj 554 u katastarskoj opštini (KO) Budva. Lazović je stambenu zgradu, dva stambena prostora, njivu prve klase i dvorište stekao po osnovu kupovine, na koje je hipoteka upisana 8. novembra 2011. godine. U opisu ograničenja navodi se iznos od 272.000 eura u korist Crnogorske komercijalne banke, sa obavezom Lazovića kao dužnika da nepokretnosti neće otuđiti bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca.
Obavještenje o početku namirenja duga kod Uprave za nekretnine evidentirano je 17. januara prošle godine, zbog, kako se precizira, „namirenja duga nastalog po ugovoru o hipoteci UZZ br. 284/11 u formi notarskog zapisa”.
U imovinskim podacima koje je Lazović prijavio nadležnim organima za 2011. godinu, navodi se da se ove godine kreditno zadužio 290.000 eura, sa rokom otplate od 10 godina, ne precizirajući kod koje banke.
U imovinskom kartonu za 2012. godinu Lazović je prijavio dug od 254.472 eura, koji je imao kod CKB-a, a čiji je rok otplate osam godina. Taj dug je 2013. godine iznosio 226.472 eura.
Hipoteku na nepokretnosti za koje je prošle godine započeo postupak naplate duga, prijavio je lani, u vidu promjene veće od 5.000 eura. U kartonu za 2014. godinu naveo je da je visina duga koju ima prema CKB 194.472 eura. Sudeći po zvaničnim podacima koje je prijavljivao Komisiji za sprečavanje sukoba interesa, Lazović je redovno izmirivao obaveze prema banci, prema kojoj se dug u prosjeku godišnje smanjivao za 30.000 do 35.000 eura.
Međutim, objekti i zemljište koji su postali predmet duga nijesu jedine opterećene nepokretnosti u vlasništvu prvog čovjeka budvanskog DPS-a.
U listu nepokretnosti broj 54, u KO Budva, na Lazovićevo ime upisana je petospratna porodična stambena zgrada od 386 kvadrata i dvorište od 104 metra kvadratna, koje je stekao nasleđem. Na istoj parceli, Lazović raspolaže sa pet stambenih prostora od 49, 98, 130, 57 i 130 metara kvadratnih čiji je osnov sticanja građenje. Na porodičnu stambenu zgradu upisana je hipoteka prvog reda 1998. godine na iznos od 74.800 njemačkih maraka, po ugovoru o ortakluku, a u katastarskoj evidenciji je navedeno da ovaj objekat nema dozvolu. Na ostale stambene objekte upisana je zabrana otuđenja i opterećenja 1997.
Lazović kao suvlasnik sa bratom Jovom posjeduje i livade u mjestu Lugovi površine 363 kvadrata. U potezu Velja voda, u LN 2402, posjeduje 50 odsto neplodnog zemljišta površine 260, 103, 50 i tri metra kvadratna, te objekat u izgradnji od 86 kvadrata, i krš kamenjar od 716 i 81 metar kvadratni.
Na kamenjar od 716 kvadrata, Lazovići su stavili hipoteku 2010. godine na iznos od čak 2.500.000 eura u korist „Alart centra“ DOO Budva. Lazovići u centru Budve posjeduju i neplodno zemljište površine 209 i 44 kvadrata, dok u mjestu Velja voda imaju ukupno 319 kvadrata ovakvog zemljišta.
Boro i Jovo Lazović suvlasnici su i livada prve klase u mjestu Velja voda površine 1.305 i 1.728, te pomoćne zgrade od 10 kvadrata i neplodnog zemljišta 684 m2.
Posjeduju i 98, odnosno 20 kvadrata livada prve klase, upisanih u listu nepokretnosti 3561 u mjestu Velja voda.
U ovom mjestu, u LN broj 3577 posjeduju i 39 kvadrata livada prve klase koje su stekli „odlukom državnog organa“, te još 26 metara kvadratnih ovih površina koje su kupili. Odlukom državnog organa Lazovići imaju pravo vlasništva nad 313 kvadrata javnih puteva.
Prema listu nepokretnosti broj 3583, posjeduju 42 kvadrata javnih puteva i 41 metar kvadratni dvorišta.
A.T.
Vansudska ili sudska prodaja
U Zakonu o hipoteci se navodi da je hipotekarni povjerilac dužan da u pisanoj formi obavijesti dužnika da je istekao rok za izvršenje obaveze i da ukoliko se obaveza ne izvrši u roku od 15 dana od dana upisa obavještenja, hipotekarni povjerilac ima namjeru da pokrene postupak namirenja u skladu sa ugovorom i zakonom.
– Obavještenje o početku namirenja mora se upisati kod organa kod koga je hipoteka upisana.
Primjerak obavještenja se dostavlja i drugim licima u čiju korist je upisan teret na nepokretnosti opterećenoj hipotekom nakon upisa te hipoteke. Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeđen hipotekom nije izvršena u roku od 15 dana od dana dostave obavještenja o početku namirenja hipotekarnom dužniku, hipotekarni povjerilac može se namiriti na jedan od sledećih načina utvrđen ugovorom – vansudskom prodajom u skladu sa ovim zakonom, sudskom prodajom nepokretnosti opterećene hipotekom u skladu sa zakonom koji uređuje izvršni postupak – navodi se u članu 25 Zakona o hipoteci.
CKB: Podaci bankarska tajna
Iz Crnogorske komercijalne banke nam je saopšteno da podaci o klijentima predstavljaju bankarsku tajnu.
– Banka sprovodi aktivnosti prinudne naplate spornih potraživanja u skladu sa pozitivnim propisima i internim procedurama, vodeći računa o zaštiti interesa banke, ali istovremeno i interesa klijenata. Banka ima jedinstven pristup prema svim klijentima. U skladu sa Zakonom o bankama, član 84, podaci o klijentima predstavljaju bankarsku tajnu, te u tom smislu ne možemo dostavljati informacije vezano za pojedinačne klijente – navodi se u odgovoru dostavljenom „Danu”.
Lazović ne odgovara
Od Bora Lazovića juče nijesmo mogli dobiti potvrdu i objašnjenje iz kojeg razloga je došlo do aktiviranja duga i na koji način. Lazović nije odgovarao na telefonske pozive i SMS-ove iz „Dana”.