VAŠINGTON - Predsjednik SAD Barak Obama potpisao je zakon kojim se zabranjuje neograničeno prikupljanje podataka o elektronskim komunikacijama Amerikanaca, samo nekoliko časova nakon što ga je usvojio Senat.
Tim zakonom se reformiše američki program za nadzor koji je obuhvatao milione zabilježenih telefonskih razgovora američkih državljana.
Dokument, koji je nazvan „Akt o slobodi SAD”, ranije je prošlog mjeseca usvojio Predstavnički dom, prenijele su agencije.
„Drago mi je da je Senat konačno usvojio Akt o slobodi SAD. On štiti građanske slobode i našu nacionalnu bezbjednost”, saopštio je Obama po donošenju zakona.
Bijela kuća je ranije objavila da je predsjednik SAD spreman da podrži zakonski predlog, jer ga smatra razumnim kompromisom.
„Akt o slobodi” uvodi ograničenja na programe Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) za elektronsko praćenje.
Rojters navodi da će ovim zakonom biti okončan sistem koji je izložio bivši saradnik NSA Edvard Snouden 2013. godine.
Britanska agencija dodaje da je usvajanje Akta u savezu demokrata i nekih od najkonzervativnijih senatskih republikanaca, pobjeda za demokratu Obamu i neuspjeh lidera senatske republikanske većine, Miča Mekonela.
Prije usvajanja zakona, sa 67 glasova za i 32 glasa protiv, senatori su odbili tri amandmana republikanaca, dodaje Rojters, podsjećajući da je jedan federalni apelacioni sud 7. maja presudio da je prikupljanje „metapodataka” nezakonito.
Novi zakon zahtijeva od telefonskih kompanija, kao što su „Verajzon komjunikejšns” i AT&T da prikupljaju i skladište telefonske „metapodatke” na isti način kao za postupak naplate, ali da će takve podatke o pozivima i razgovorima pretplatnika moći da daju samo na osnovu odluke „tajnovitog” specijalnog suda – Suda za strani obavještajni nadzor.
Zajedno sa programom telefonskih snimaka, još dva nadzorna programa koja su bila odobrena Patriotskim aktom, obustavljena su od nedjelje.
Pored toga, pooštravaju se pravila sprovođenja istražnih operacija u fajlovima sa podacima, što se radi kako bi specijalne službe dobile samo one informacije koje bi zaista mogle da im budu potrebne u borbi protiv terorizma ili kriminala, navode agencije.
Ovaj akt zamijeniće odredbe Patriotskog akta, usvojenog posle napada Al-Kaide na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine.
Njegovo važenje isteklo je sa 1. junom, a NSA je počela da uklanja programe elektronskog nadzora, koji su izazivali proteste zaštitnika za ljudska prava.
Novi zakon predviđa šestomjesečni prelazni period, tokom kog će službe koje se bave elektronskim obavještajnim i kontraobavještajnim radom morati da se prilagode na promijenjene okolnosti.
Britanska novinska agencija navodi da u ovom trenutku nije jasno koliko brzo bi program NSA mogao da bude „resetovan” u periodu od šest mjeseci, dok ga ne zamijeni novi sistem.
Pošto Obama potpiše novousvojeni akt, to izvršno tijelo treba da se prijavi specijalnom sudu za ponovno odobrenje programa, a zvaničnici tvrde da će biti potrebno vrijeme da se sistem logistički vrati u mrežu.
(Tanjug)
Snouden: Istorijski napor
MOSKVA - Bivši saradnik američke Agencije za nacionalnu bezbjednost (NSA) Edvard Snouden ocijenio je juče kao „istorijske” napore da se okonča neograničeno prikupljanje podataka o elektronskim komunikacijama Amerikanaca i dodao da to „još uvijek nije dovoljno”, ali da predstavlja „važan korak”.
Govoreći preko video-linka iz Rusije na skupu koji je organizovala međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal u Londonu, neposredno prije nego što je američki Senat usvojio zakon, Snouden je rekao da je to „veoma važno i istorijski potez, koji su povukli i Kongers i američki predsjednik rekavši da masovno nadgledanje mora da bude okončano, prenio je AFP.
„Prvi put u bliskoj istoriji svjedoci smo da je, uprkos tvrdnjama vlade, javnost donijela konačnu odluku što je radikalna promjena koju treba da cijenimo i poguramo dalje”, rekao je Snouden.(Tanjug)
Britanija aktivno učestvuje u nadgledanju
LONDON - Bivši američki obavještajac Edvard Snouden kritikovao je Veliku Britaniju zbog toga što igra aktivnu ulogu u mreži nadgledanja koju je osnovala američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i rekao da su žrtvovana prava i potrebe britanskih građana.
„Zašto je britanska vlada toliko tajnovita? Čega se toliko plaši – svojih građana? Oni se plaše štetne javne debate. Jer kada bi javnost znala šta rade, mogli bismo da ih tužimo i pobijedili bismo... Britanska vlada ne pokušava da sačuva građanske slobode, već da ih ograniči”, rekao je Snouden odgovarajući na pitanja londonske publike putem video-linka u organizaciji „Amnesti internešenela”.
U pitanjima i odgovorima, koji su trajali 40 minuta uoči specijalnog prikazivanja Oskarom nagrađenog dokumentarnog filma o Snoudenu „Građanin četiri”, on je rekao da je nadgledanje masovnih razmjera neefikasno u hvatanju terorista, ali je omogućilo vladi da „kopa” po životima poslušnih građana.
„Vlada u Velikoj Britaniji, zapravo, pokušava da reformiše zakone na vrlo negativan način”, kazao je Snouden, dodajući da političari hoće da izmijene zakon da bi hakovali kompjutere ljudi koji uopšte nisu obavještajna meta, prenosi „Raša tudej”.(Tanjug)