SKOPLjE – Posjeta evrokomesara Johanesa Hana Skoplju u utorak, označiće četvrti mjesec krize u Makedoniji zbog koje je zabrinuta ne samo domaća, nego i međunarodna zajednica. Han će sjesti za isti pregovarački sto zajedno sa liderima četiri najveće političke partije i pokušati da približi njihove stavove oko mogućeg rješenja krize koja je praktično blokirala život u Makedoniji i zemlja već počinje da pokazuje i zabrinjavajuće loše ekonomske rezultate.
Pozicije dvojice glavnih aktera u krizi, premijera Nikola Gruevskog i lidera opozicije Zorana Zaeva su jasne i nijedan ne odstupa od svoje crvene linije. Gruevski pristaje na sva moguća rješenja, uključujući i promjene u strukturi vlade (dvojica ministara i šef tajne službe su već podnijeli ostavke), ali da na njenom čelu ostane on. Lider opozicije Zaev traži da Gruevski podnese ostavku i da se formira tehnička ili prelazna vlada.
– Prelazna vlada bi bila dobra mogućnost za Gruevskog da se dostojanstveno povuče sa vlasti, ali ne očekujem ostavku od njega – kaže Zaev za „Dan”.
Analitičari ocjenjuju da je trenutni problem Gruevskog u tome što on još uvijek ne shvata da protiv njega ne stoji samo Zaev i formalna opozicija, nego masovni pokret koji raste iz dana u dan i daleko je iznad kapaciteta opozicione SDSM jer je u njemu stotina hiljada građana Makedonije okupljenih ne samo u nevladinim i građanskim organizacijama nego i u brojnim neformalnim grupama tipa studentskog i srednjoškolskog plenuma, stečajnih radnika, obespravljenih, siromašnih... čiji je primarni cilj da Gruevski ode u istoriju.
– Vlast Gruevskog se nalazi u poslednjoj fazi – ni živa ni mrtva, a među glavnim akterima oko Gruevskog vlada neviđen strah za sopstvenu sudbinu koji se poslednjih nedjelja mjeri i visokim stepenom međusobnog nepovjerenja. Svi oko njega sumnjaju da je glavni pregovarački zadatak Gruevskog da spasi familiju (sebe i prvog bratanca), ali i ogroman dio bogatstva koje je nataloženo za skoro deceniju vladavine. Tako da će se dio pregovora odvijati iza dobro zatvorenih vrata, ali i po hotelskim hodnicima i apartmanima – ocjenjuje za „Dan” politički analitičar Sašo Ordanoski.
U svakom slučaju, prilikom demisije aktuelne vlasti, Gruevski će težiti da cijela odgovornost bude podijeljena na što širi krug saradnika, a da se on po mogućstvu provuče kroz „mala vrata”.
I domaći i strani posmatrači koji budno prate događaje u ovoj zemlji i smatraju da će se ovaj „strazburški format”, dobronamjerne trojke olakšivača mučiti u pregovorima još nekoliko nedjelja i da ti napori neće uroditi plodom, poslije čega će nastupiti gabaritniji pregovarači sa efikasnijim metodama koji će objasniti Gruevskom razloge zbog kojih će morati da se oprosti premijerske pozicije.
Glasno se govori da Evropska komisija poslije Hana planira da u Skoplje pošalje specijalnog izaslanika, što je znatno viši nivo od nekoga ko samo olakšava i posmatra razgovore. U dijelu javnosti se govori da je moguće rješenje za krizu prelazna politička vlada. To bi bio svojevrsni kompromis između tehničke-eskpertske, i aktuelne vlade, a resore bi podijelile sve četiri partije u parlamentu. Dio javnosti čak licitira da bi na čelu te političke vlade kao privremeni premijer mogao da bude doskorašnji pregovarrač sa Grčkom oko imena sada aktuelni ministar odbrane Zoran Jolevski ili Nikola Todorov, aktuelni ministar zdravstva, obojica iz VMRO-DPMNE.
Zoran Zaev ne vjeruje da je to izlaz iz aktuelne krize, i takav predlog je za njega neprihvatljiv.
– U momentu kada budu ozbiljno sjeli za zeleni sto, obje partije će morati da odstupe od svojih pozicija. Gruevski od apsolutne kontrole vlasti, a SDSM od pozicije da aktuelni premijer odmah i bezuslovno napusti vlast. Tako da je politička vlada u kojoj bvi četiri partije podijelile resore nekakvo prelazno rješenje da se dođe do fer i demokrtaskih izbora – ocjenjuje politički analitičar Petar Arsovski.
Prema onome što kruži u javnosti, u takvoj vladi SDSM bi dobila resor unutrašnjih poslova, finansije i pravdu.
Profesor Ismet Ramadani smatra da politička vlada sa četiri partije, odnosno četiri lidera u njoj nije dobro rješenje i ne može donijeti stabilizaciju zemlje, odnosno to nije put za demokratske i fer izbore.
– Najbolje je formirati ekspertsku vladu jer će u njoj svaka i individua imati integritet i kapacitet i u jednom dužem periodu može da stabilizuje zemlju i pripremi fer i demokratske izbore, ali u svakom slučaju ne do kraja godine – kaže Ramadani.A.Pisarev