U knjizi ,,Narodne umotvorine – igre, zagonetke, praznovjerice, zdravice, i kletve”, građa knjiga II, etnologa mr Zorice Mrvaljević, sabrano je sve što se odnosi na narodne igre, zagonetke, poslovično izražene praznovjerice, što valja ili ne valja raditi, zdravice, kletve... što predstavlja izuzetno vrijedno djelo.
O radu Zorice Mrvaljević na ovom značajnom djelu govorili su prof. mr Aleksandar Radoman i publicista Marijan Mašo Miljić.
– Posao mr Zorice Mrvaljević može poslužiti kao obrazac budućim istraživačima. Ona je dala značajan doprinos revalorizaciji jednog dijela crnogorskog kulturnog nasljeđa – kazao je mr Aleksandar Radoman govoreći o knjizi.
Da autorka više ističe etnografsku, ali da ne zapostavlja književnu komponentu, konstatovao je Marijan Mašo Miljić.
– Zorica Mrvaljević je predstavila ukratko političke i kulturne prilike koje su pogodovale pokretanju velikog broja periodičnih publikacija, novina, časopisa, kalendara i drugih, u rasponu 1871-1912. koji se smatra periodom crnogorskog preporoda u svim segmentima kulturnog života Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore – kazao je Miljić. On je dodao da je autorka naznačila da su za razliku od ostalih narodnih umotvorina zdravice manje publikovane.
– Za ovaj izuzetan poduhvat mr Zorice Mrvaljević mogu reći ,,kapa dolje”, kako se to u narodu kaže. Čitaocima preporučujem knjigu uz poruku iz priče ,,Tamni vilajet”, ,,Ko ovog kamenja ponese kajaće se, a ko ne ponese kajaće se” - zaključio je Miljić.
Autorka je na kraju zahvalila publici i govornicima, napominjući da je veliko zadovoljstvo raditi na periodici, ali i da je to mač sa dvije oštrice.
– Ogromno vrijeme trošim dok napabirčim to što ciljno tražim. Isti je slučaj sa drugom kao i sa prvom knjigom. Umjesto da prikupljam to što mi stvarno treba i što sam ciljno krenula da radim, pročitam kako su padale ribe izviše Grahovskog polja, ili kako su umirali sijamski blizanci, sve moguće tužbalice za Marijom princezom... tako da mi to puno vremena oduzme – kazala je Mrvaljevićeva. Ona je dodala da se naredni problem pri izradi knjige javio kada je sve to izdvojeno trebalo da izanalizira jer je tadašnji govor obilovao arhaizmima.
Mimo protokola i nenajavljen, za govornicu je potom izašao ekonomista Bajo Bogetić koji je dao svoje viđenje pojedinih stvari iz ove publikacije.
A.Ć.
)){kind=small}
