Porudzbenica
Vic
Dana :) |
Radi neki električar u bolnici i nešto mu ne ide pa psuje, naiđe doktor, ču to, pa upita:
- Šta je majstore, opet si zabrljao nešto?
Odbrusi majstor:
- Ja kad nešto zabrljam ja to i popravim, ti kad nešto zabrljaš zatrpaš zemljom.
---------
Učiteljica: Mujo, gdje je Amerika na karti?
Mujo: Evo je!
Učiteljica: Haso, ko je pronašao Ameriku?
Haso: Mujo!
|
|
|
|
|
Stav
Kurdistan, Gaus i SCI
Pojedinci koji su ideološki, politički i partijski protivnici sad su zajedno, u istom frontu u borbi protiv omraženog im SCI-ja, iza koga vide način političke borbe protiv njih
Prije nekoliko dana pročitao sam izjavu jednog filozofa koji je za mene napisao “onaj što se bavi dosadnim insektom iz Kurdistana“. Izgleda danas da svjetsku nauku više interesuju neki insekti, ili grinje (koje su mi bliže) koje su izazivači raznih oboljenja, alergija, štetočine u poljoprivredi i kojima se bave čitavi instituti u svijetu, nego naši nacionalni serdari i vojvode. Međutim zaboravlja se da danas nema „lokalnih nauka“, nauka omeđenih nacionalnim okvirima, nwi nauke koja se ne može objaviti u prestižnim nacionalnim časopisima (u međunarodnim bazama časopisa u oblasti „Filozofija“ ima 179, a u oblasti „Religija“ 137 časopisa, više nego što ima u oblastima kao što su Biologija, Nuklearna fizika ili Zoologija. U spomenutim bazama časopisa lako je naći i radove profesora sa Oksforda koji se bave filozofijom kao i profesora sa Oksforda koji se bave buvama). Na kraju zašto bi za svjetsku nauku bio značajniji neki „dosadni“ insekat iz Kurdistana od nekog interesantnog kurdistanskog serdara?
Daleko od toga da je SCI lista jedini kriterijum nečijeg naučnog kvaliteta, ali činjenica je da je danas u savremenom svijetu, publikovanje u časopisima koji se nalaze u ovoj listi osnovni kriterijum za rangiranje Univerziteta na svjetskim listama, kao što je Šangajska lista. Kad uđete na sajt ili u hol rektorata beogradskog ili zagrebačkog univerziteta možete pročitati: „Ponosni smo što se naš Univezitet nalazi na Šangajskoj listi 500 najboljih univerziteta u svijetu“. Da bi se održali na tim pozicijama, danas se od profesora na tim univerzitetima iz godine u godinu traži da objavljuju što veći broj radova u časopisima koji su na SCI listi (na beogradskom univerzitetu za zvanje redovnog profesora traži se 17 radova u SCI). Prije nekoliko mjeseci imao sam zanimljivu akademsku raspravu (što je danas rijetkost u crnogorskoj akademskoj zajednici) sa jednim uvaženim akademikom o kvantitetu u nauci. Moj stav je da u nauci ne treba težiti osrednjosti, jer „prosjek“ ne daje sliku kvaliteta jedne institucije. Da ne idem dalje, na mom fakultetu prošle godine jedan naučnik je imao 14 radova u SCI, drugi deset, i još sedam- osam naučnika po jedan ili dva rada dok preostalih 40-ak nisu imali objavljene radove, što sve kad se sabere daje podatak da je svako u prosjeku imao po jedan rad u SCI. Ovakva (Gausova) raspodjela i nije neočekivana. Problem nastaje kad oni koji nemaju radova počnu da optužuju one koji imaju naučne radove da je njihova nauka „dosadna“ ili manje značajna za razliku od njih koji eto u „prosjeku“ imaju jedan rad. Jedan moj kolega je to duhovito objasnio, ovih deset odsto odsto po Gausu koji imaju vrhunske rezultate u nauci, u principu i ne rade ništa drugo nego dokazuju ovima drugima da su genijalci. Međutim, problem je onaj relativno veliki procenat (veći nego po Gausu, jer bar u Ekologiji koju predajem u takozvanim zajednicama koje su „uznemirene“ ta raspodjela je uvijek pomjerena na jednu stranu) koji u nauci nemaju rezultate vidljive u SCI bazama. Poslednjih mjeseci na univerzitetu i u medijima zatrpani smo izjavama takvih naučnika: „Bauk SCI-ja kruži nad Filozofistanom“, „Neki dosadni SCI iz Kurdistana..ups iz Tomsona“ . Lično nezadovoljstvo SCI bazom i naukom ovi naučnici prebacuju na teren na kome se najbolje snalaze, a to je politika i pokušaj politizacije Univerziteta, tražeću tu razlog svoje neprepoznatljivosti u globalnoj nauci. Pojedinci koji su ideološki, politički i partijski protivnici sad su zajedno, u istom frontu u borbi protiv omraženog im SCI-ja, iza koga vide način političke borbe protiv njih. Da kojim slučajem čitav njihov akademski angažman nije jedino usmjeren protiv podizanja kvaliteta naučnog rada na Univerzitetu Crne Gore i rada Naučnog odbora Univerziteta UCG, njihova reakcija i ne bi bila neočekivana. Ništa što se Gausovom raspodjelom ne bi moglo objasniti.
(Autor je predsjednik
Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore)
Autor: Dimitrije Boarov
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen. Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
Uslovi korišćenja
Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama.
Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.
MARKETING
loading...
|
Karikatura DAN-a
Pogledaj sve karikature >>>
|