Vlasnicima parcele 1126 u Kolašinu, porodici Dulović, nije poznato da će premijerov sin Blažo Đukanović graditi mini-hidroelektranu Slatina na njihovom imanju. Jedan od vlasnika parcele 1126 u katastarskoj opštini Raško Mioska Dragomir Dulović rekao nam je da nije upoznat s namjerom firme BB Hidro da tu gradi bilo kakav projekat. Dulović je bivši potpredsjednik opštine Kolašin i član je DPS-a. Na toj poziciji je bio u prethodnom mandatu.
– Sa tom firmom nisam imao nikakve kontakte niti sam im išta prodavao. Ne znam ništa povodom traženja dozvola za gradnju niti izdavanja urbanističko-tehničkih uslova – kazao je Dulović pitajući novinare da li firma BB Hidro ima saglasnost vlasnika parcele.
Izričito je istakao da nije kontaktirao ni sa kim iz te firme, niti je bilo šta prodavao.
– Ne mogu to prodavati jer je u pitanju zajedničko vlasništvo sa rođacima – rekao je Dulović, koji je ranije obavljao funkciju direktora Doma zdravlja u Kolašinu.
Firma BB Hidro tražila je polovinom mjeseca od Ministarstva održivog razvoja urbanističko-tehničke uslove za gradnju mini HE u Kolašinu na vodotoku Slatina. To je prvi put da je firma mlađeg Đukanovića zvanično tražila dozvolu za gradnju elektroenergetskog objekta otkako je osnovana početkom prošle godine. Da Đukanović želi da gradi mini-hidroelektranu, javna je tajna još od osnivanja društva.
U zahtjevu upućenom ministarstvu predstavnici BB Hidro nijesu precizirali šta žele da grade. Međutim, u ranijem zahtjevu upućenom Ministarstvu ekonomije tražili su izdavanje energetske dozvole jer žele da grade mini HE Slatina na parceli 11126 KO Mioska.
Prema podacima iz katastra, vlasnik parcele 1126 u KO Raško Mioska je porodica Dulović. Osim Dragomira, jednu devetinu, između ostalih, posjeduje i Miodrag Dulović koji radi u opštinskom sekretarijatu za urbanizam.
Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko Đukanović i njegov partner Ivan Burzanović žele da grade mini-hidroelektranu na toj parceli, moraju da riješe imovinskopravne, odnosno da otkupe parcelu od Dulovića.
U zahtjevu za energetsku dozvolu Burzanović je naveo da želi da gradi mHE instalisane snage 453 kilovata, te da godišnje proizvodi 1.224 megavat-sata električne energije.
– Mini-hidroelektrana Slatina zamišljena je kao mala protočna hidroelektrana sa pelton turbinom i sinhronim generatorom koji služi za pretvaranje kinetičke vode u električnu energiju. Planirano je da elektrana radi automatski bez posade – kazao je Burzanović i dodao da će mjesto priključenja objekta biti postojeći desetokilovoltni dalekovod Gornja Morača.
Prema njegovim tvrdnjama, za izgradnju mHE Slatina potrebna su 1,4 miliona eura, a novac će obezbijediti kreditnim finansiranjem. Planirani rok završetka izgradnje objekta je 2016. godina.
Đukanović i Burzanović su partneri i u firmi BB Solar. Ta firma se poslednjih godina finansira kod Prve banke, čiji je najveći akcionar Blažov stric Aco Đukanović. Kod njega su za kredite već založili pokretnu imovinu vrijednu dva miliona eura.
Slatina je blizu vodotoka Raštak, gdje je Kol enerdži napravio mini HE. Malio udio u Kol enerdžiju ima Opština Kolašin.D.M.-J.Š.
Zaobišli
lokalnu upravu
Dulović je javnosti poznat kao potpredsjednik koji četiri godine nije dolazio u kancelariju. Jednom prilikom novinari su pitali bivšeg gradonačelnika Darka Brajuškovića čime se bavi Dulović, a on im je odgovorio da Dulović radi na tajnom projektu od opšteg interesa.
Na poslednjim izborima DPS je izgubio vlast, pa Brajušković i Dulović više nijesu u opštini. Šaljući zahtjev Ministarstvu održivog razvoja, BB Hidro je zaobišao lokalnu upravu, gdje većinu imaju SDD, SNP i DF.
Posao za biznismene bliske DPS-u
Proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije bave se biznismeni bliski DPS-u. Najveći broj elektrana izgradila je Hidroenergija Montenegro kojom upravljaju Oleg Obradović, Veselin Kovačević, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, dok je odmah iza njih premijerov kum Vuk Rajković sa firmom Sinerdži.
Firma BB Hidro osnovana je nakon što je Vlada donijela uredbu kojom će se plaćati podsticaj za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije. Tom uredbom propisano je da se struja iz mini-hidroelektrana, vjetroelektrana i sličnih objekata mora otkupljivati. Otkup takozvane zelene energije vrši Crnogorski operator tržišta električne energije, koji je prodaje snabdjevačima, u našem slučaju Elektroprivredi, a EPCG tu struju plaća tako što je naplaćuje od građana kroz račune za struju. Naknada je lani iznosila 2,4 centa mjesečno, dok je ove godine povećana na 15 centi mjesečno.
Zarada je zagarantovana, posebno ako elektrana radi automatski bez posade.