Novljani su se uvijek, gdje god se nalazili, sjećali svog kraja. Njihovi testamenti su primjeri ljubavi prema svom kraju narodu i crkvi, istaknuto je na predavanju „Hercegnovski testamenti”. Predavanje su održali dr Goran Komar i Nebojša Rašo, potaknuti zapažanjem tokom nedavne provjere kataloga upravnih garnitura Topaljske komunitadi (1718-1799) i popisa načelnika 19. vijeka, da su brojni dobrotvori u Herceg Novom potpuno zaboravljeni. Novske oporuke o kojima je bilo govora na predavanju nastale su u periodu od 1466. i 1790. godine, a govora je bilo i o onima iz 19. vijeka.
Novski testamenti mogu se podijeliti u dvije grupe. Prvi pripada hercegu Stefanu Vukčiću, gospodaru Hercegovine, a poslednji Topljaninu Mateju Mirkoviću, trgovcu i poslaniku Topaljske komunitadi u Mlecima. Ovi testamenti dotiču se isključivo zavičaja, mjesta i mjesne crkve, a obično pored crkve, posebnom stavkom prikladnim darom dotiču Svetouspenski manastir Savinu. Drugi su veliki testamenti Novljana koji tokom 18. vijeka dotiču univerzalni okvir pravoslavne crkve, od Žitomislića ili Cetinja, čak do Sinaja. Kako ističe dr Komar, testament velikog vojvode Stefana Kosače načinjen 1466. godine u Novome je isključivo familijarnog karaktera. Herceg je u njemu iskazan kao hrišćanin. Novski testamenti uvijek su načinjeni po strogom obrascu.
- U Novome posjedujemo niz jako velikih testamenata koji su veliki i svojim fizičkim obimom obuhvataju više desetina stranica hartije većeg formata i u svome osjećajnom i materijalnom domašaju. Neobično je zanimljivo pogledati, istražiti prisustvo predmeta koji su darivani crkvama, na primjer u istočnoj Hercegovini. Veliki testamenti obezbjeđivani su putem ustanove prokuratora, a ovdje je tim terminom obično označavan glavni zastupnike kod gradnje pravoslavnih crkava – kaže Komar.
Na predavanju je istaknuto da novski testamenti predstavljaju prvorazrednu građu za izučavanje starog srpskog običajnog prava koje se u Boki susrelo sa mletačkim zakonodastvom, koje je opet modifikovano tokom austrougarske uprave.
- Ovi testamenti predstavljaju ilustraciju istorije ovog grada i njegove komunikadi koji je posve nesravnjiv u čitavom istorijskom trajanju. Jer, tokom zgusnutog istorijskog hoda komunitadi ostvaren je najviši ekonomski i kulturni rast. Tada je Novi uspio da sažme sedam dubrovačkih vjekova u jedan svoj vijek i vjerujte, nema mnogo razlike u obrascu narodnog života jednog i drugog grada i vide se i istovjetnosti kada raščitavate njihove testamente - zaključio je Komar.Z.Š.
Pomorci dobrotovori
Veliki hercegnovski legati uglavnom su legati trgovaca i pomoraca, odnosno brodovlasnika. Pomorstvo je bila privredna grana koja je omogućavala zaradu ali donosila i veliki rizik. Mnogi pomorci su izgubili život u vremenskim nepogodama, pomorskim okršajima ili usljed obolijevanja od raznih zaraznih bolesti. Vjerovatno će se tek pregledom u hercegnovskom Arhivu zahvaljujući pedatnosti austrijske administracije uvidjeti koliki su legati ostavljeni u različite dobrotvorne svrhe - rekao je na kraju predavanja Nebojša Rašo.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.