Postavka „Ornamentika u bokeškoj modi XIX i XX vijeka” autorki Danijele Đukić i Ane Popović, sa etnološkim eksponatima iz privatne kolekcije Dobroćanina Zorana Radimira, predstavljena je ljubiteljima tradicionalnih rukotvorina u depou Muzeja grada Perasta. Izloženi su rijetki primjerci starinskih ženskih kostima, potsuknji, košulja, žaboa, spavaćica, rukavica, torbica, peškira i drugih odjevnih detalja, koji plijene ljepotom evropskog načina odjevanja, ali i prefinjenošću i preciznošću izrade umjetnutih ručno rađenih detalja, čipke i veza. U postavci su i dijelovi dječje garderobe, muško odijelo, te pribor za izradu dobrotske čipke, koji su koristile čuvene vezilje iz Dobrote. Stručna saradnica postavke i kataloga bila je Milena Moškov, veliki poznavalac dobrotske čipke, koja je vodila i radionice da bi se ova vještina sačuvala za buduće generacije. Naglašavajući važnost očuvanja kulturne baštine koja se krije iza mnogih vrata širom Boke, Danijela Đukić je pozvala nadležne da zaštite bogati fond palate Radimir, koja njeguje istorijsko-kulturni razvoj Dobrote, čuvajući predmete u nekoliko tematskih cjelina, istorijska građa, namještaj, mjerni instrumenti, oružje, brodska oprema, posuđe, muzikalije, alati, modni rekviziti i nakit, tekstil, narodna nošnja, građansko odijelo, dobrotska čipka...
Prije sedam godina Zoran Radimir je u Pomorskom muzeju Crne Gore prvi put prikazao dio zbirke i tada je ponudio gradu Kotoru svoju etnografsku zbirku, a gradski oci su mu obećali da će pronaći adekvatni prostor gdje bi ovieksponati bili izloženi u stalnoj postavci. Nažalost, do danas ništa u tom pravcu nije urađeno i dok svako mjesto u okruženju ima svoju etno-zbirku, Kotor je nema.
- Kako je prezentacija same zbirke, te organizovanje izložbi, a da ne govorim o restauraciji i konzervaciji veoma skup posao, obratio sam se Ministarstvu kulture - Upravi za kulturna dobra, koja je pokrenula postupak za dobijanje statusa zbirke kao pokretno kulturno dobro. Uvrštavanjem zbirke u tu kategoriju steći će se uslovi za katalogizaciju, konzervaciju, restauraciju, valorizaciju i prezentaciju zbirke - kazao je Radimir otvarajući izložbu.
On je naglasio da gradovi moraju imati veći broj atraktivnih punktova za turiste, kakav je i porodična crkva Sv. Mihovila u Dobroti, koja je tokom sezone pretvorena u izložbeni prostor dijela eksponata iz palate Radimir. Ovakve zbirke, kazao je on, obogatile bi turističku ponudu, kazao je istaknuti kolekcionar.
- Obilazak ovakvih postavki trebalo bi da postane obaveza za sve turiste. Ima ih na stotine svakog dana, pa bi zbirke mogle da prihoduju značajna sredstva. Postavka moje zbirke je isplativa ne samo zbog prodaje ulaznica, već i zbog prodaje suvenira-replika, koje mogu da se rade po uzoru na originalne eksponate... – objasnio je Radimir i dodao da svako mjesto treba da njeguje svoju specifičnost i raznovrsnost, kao što čuvena dobrotska čipka, što cijelu Dobrotu čini atraktivnom za turiste.
Radimir je primijetio da je nepravedno zapostavljena Kotorska kovnica novca i istakao da je neshvatljivo da ovaj grad nema nijednu numizmatičku postavku. Izložba „Ornamentika u bokeškoj modi XIX i XX vijeka” je realizovana sredstvima Ministarstva kulture u Programu za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara za 2015. godinu.
Muzej grada Perasta je prvi put 1993. godine među prvima u Crnoj Gori obilježio Međunarodni dan muzeja i to u izložbenom prostoru Istorijskog arhiva u Kotoru, jer palata Bujović još uvijek nije bila renovirana, podsjetio je direktor Muzeja Andro Radulović.
M.D.POPOVIĆ
Prožimanje evropskih i
bokeških elemenata
- Ornamentika je simbol preko koga se čita istorija i raspoznaju uticaji raznih kultura. Pomorstvo je omogućilo povezivanje i preuzimanje elemenata evropske kulture i implementaciju istih u lokalnu kulturu Boke. Prožimanje inostranih i domaćih kulturnih elemenata najbolje se ogleda u modi, osobito u detaljima ženskog modnog kostima. Vezom se ukrašavao svaki dio odjevnog predmeta i svaki ornament predstavlja izuzetnu umjetničku vrijednost. Prisutan je u slikarstvu, arhitekturi, a od XIX vijeka u svijetu se sve više ukrašava i odjeća - objasnila je etnološkinja Danijela Đukić.