Performansom i protestom „Kroz tišinu za ostanak i opstanak” ispred zgrade Opštine Rožaje, juče, u pet do 12, NVO sa sjevera, predstavnici političkih partija i građani još jednom su ukazali da je migracija stanovništva sa sjevera države alarmantna. Ipak, protest je bio veoma slabo posjećen, a među okupljenim građanima su se mogli čuti komentari da više nema ljudi koji bi protestovali jer su se svi odselili.
Protestu su prisustvovali potpredsjednica i poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, predstavnici Bošnjačke demokrtske zajednice u Crnoj Gori, na čelu sa predsjednikom partije Hazbijom Kalačem i hafizom Abdurahmanom Kujevićem. Skupu nije prisustvovao niko od predstavnika lokalne vlasti.
Predsjednik NVO „Manjinski akcionari Gornjeg Ibra” Sadik Klimenta kazao je da je skup organizovan kako bi se kroz tišinu građani pozvali da ostanu na svojim ognjištima i da se svi skupa bore za opstanak na ovim prostorima.
– NVO sa sjevera upozoravale su Vladu Crne Gore još od novembra prošle godine da su građani u tom regionu teško osiromašili i da su zbog toga počeli masovno da se iseljavaju prema Zapadu, tačnije prema Njemačkoj. Međutim, od tada do danas niko nije ništa preduzeo, sem što su vlasti preko svojih zvaničnika pokušali da zataškaju cijelu situaciju, tvrdeći da ti ljudi odlaze na turistička putovanja. Takođe, ponudili su im da rade na plantažama, gdje bi vezali žicu, što govori o tome da Vlada nije ozbiljno shvatila situaciju u kojoj se godinama nalaze žitelji sjevera. Imamo podatak da je preko 4.000 građana sa sjevera napustilo Crnu Goru i zatražilo azil u Nemačkoj, boreći se na razne načine da tamo ostanu jer smatraju da im je to jedini spas od nemaštine i gladi –kazao je Klimenta.
On je pozvao sve lokalne samouprave sa sjevera da izvrše pritisak na Vladu da zaustavi iseljavanja građana sa sjevera.
Azra Jasavić je kazala da je iseljavanje posledica loše politike koja je vođena u protekle dvije decenije.
– Još 90-ih godina došlo je do političke egzekucije i pogubljenja rožajskog kraja i uopšte krajeva u kojima žive manjine. Kasnije se nastavilo sa ekonomskom egzekucijom i pogubljenjem i to još uvijek traje. Jasno je da ova vlast ne zna kako da riješi sve ove probleme, koje je sama nagomilala. Jedini put da se spriječi perfidni demografski inženjering koji sprovodi vlast jeste da se osmisli jedna afirmativna zakonska inicijativa u parlamentu za bolje korišćenje resursa sjevera. Sjever je bogat, ali to bogatstvo, posebno ono koje ima Rožaje, koristi Podgorica – rekla je Jasavićeva.
Ona je najavila da će partija koju predstavlja ponuditi zakone koji će zaustaviti iseljavanje ljudi sa sjevera.
–Moramo stati na kraj tome da Rožaje propada a da se Podgorica razvija na račun sjevera. Ako se taj trend nastavi, u Crnoj Gori će biti sve manje manjina i naša zemlja neće biti građanska. Moramo svi da se potrudimo da zaustavimo iseljavanje, čije posledice mogu biti pogubne za Crnu Goru i njenu privredu. Njemačka uvozi jeftinu radnu snagu, a Crna Gora ostaje bez radnika. Vlast nije sposobna da shvati da za nekoliko godina neće imati radne snage pa ma koliko investitora da dođe – naglasila je Jasavićeva.
Ona je istakla da korupcija na visokom nivou mora biti zaustavljena.
– Visoki funkcioneri vlasti ne smiju da potkradaju narod. Oni moraju da izvuku ruke iz narodnih džepova. Moraju da dovedu strane investitore i pokrenu domaće ulagače kako bi se otvorila radna mjesta. Nekada, dok je radio „Gornji Ibar”, političari su rijetko odlazili odavde u Podgoricu ili u Beograd jer su imali cilj da razvijaju Rožaje. Danas političari odlaze iz Rožaja da bi se oni obogatili. Jedan od najvećih problema je to što nemamo političku elitu. Bošnjaci nemaju političku elitu, koja je spremna da živi za narod, a ne samo za sebe. Onaj ko puni samo svoje džepove a ne brine o narodu ne može da predstavlja narod. Bošnjaci to moraju da shvate, jer sve dok to ne shvate oni će se odavde seliti, a bošnjačka elita će govoriti u interesu vlasti, koju nije briga za Bošnjake – poručila je Jasavićeva.
Predsjednik BDZ u Crnoj Gori Hazbija Kalač kazao je da skup u Rožajama proživljava kao najteže trenutke.
–Građanima, lokalnoj upravi i državi Crnoj Gori poručujem da se ovdje dešava jedan tihi egzodus. Nažalost, lokalna uprava i Vlada ne shvataju da su odgovorni za ovaj proces i, kako vidimo, ništa ne preduzimaju da se to zaustavi ili barem smanji. Čini nam se da Vlada čeka da dobije predviđeni broj iseljenih, pa da tek onda preduzme konkretne radnje. Aktuelna vlast će teško moći da položi račune pred ovim narodom – zaključio je Kalač.V.Ra.
Lukšić: Izlažu se nepotrebnom trošku
Iz Vlade još jednom ponavljaju da podaci kojima raspolažu NVO o broju građana koji su napustili sjever Crne Gore nijesu tačni. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić ističe da je riječ o malom broju tražioca azila, ali da se to vrlo lako može promijeniti. Lukšić smatra da su migracije ozbiljan problem jer se građani izlažu nepotrebnom trošku, a vjerovatnoća da dobiju azil je mala.
– I dalje je Crna Gora zemlja koja emituje najmanji broj emigranata, pa i po broju stanovnika u ovom trenutku. Ali to ne treba da bude odgovor kojim se zadovoljavamo, zato što to vrlo lako može da preraste u ozbiljne trendove. U tom kontekstu mislim da naši ljudi moraju da razumiju se na taj način samo izlažu trošku. Nije realno niti je moguće očekivati da njihovi zahtjevi za azil budu povoljno riješeni. Najrealnije, najveći broj njih se samo izlaže trošku, nakon čega će morati da se vrate u zemlju - kazao je Lukšić u izjavi za TV Vijesti.
M.S.
Izglasali državu, a spavaju u šatorima po Njemačkoj
Iz NVO Euromost juče je saopšteno da su 21. maja, na Dan nezavisnosti, dobili fotografije sa šatorima i kontejnerima u mjestu Braunšvajng koji su dodatno postavljeni nakon prijava velikog broja azilanata i nedostatka mjesta u zgradama prihvatnog centra u tom gradu. U tim centrima, kako navode iz Euromosta, borave i građani sa sjevera Crne Gore koji su poslednjih 15 dana otputovali prema Njemačkoj zbog gladi i nemaštine, „isti građani koji su se 2006. godine izborili da naša država dobije nezavisnost”.
– Da li se zaboravilo da bez tih građana i njihovog „da” ne bismo imali svoju državu? Da li je država zaboravila na svoje građane? Da li smo se borili da nam narod odlazi i da se pati – pitaju iz Euromosta.
Oni su još jednom pozvali Vladu da čitavu situaciju konačno shvati ozbiljno i da sa lokalnim samoupravama i građanima počne da rješava probleme koji uzrokuju masovno iseljavanje.
–Da li je nas na sjeveru neko pitao kako smo ove godine proslavili Dan nezavisnosti dok su hiljade naših sugrađana pod šatorima i u kontejnerima u drugim državama, gdje čekaju milostinju da bi prehranili svoju djecu? Da li se iko u ovoj državi zapitao ko se sada brine o njima? Pitamo predstavnike Vlade da li su ovi šatori i kontejneri i ova narodna kuhinja na fotografijama ta turistička mjesta gdje idu građani sa sjevera, kako su tvrdili pojedini predstavnici izvršne vlasti – ističu iz Euromosta. M.S.