Menadžment kompanije Plantaže, na čijem je čelu Verica Maraš, nekoliko godina fingirao je finansijske rezultate poslovanja te kompanije, što je za rezultat imalo prikazivanje da firma posluje sa profitom. Obaveze firme su od 2008, kada je na čelo kompanije došla Maraš, do 2013. gotovo učetvorostručene i sa sedam miliona povećane na preko 27,5 miliona eura.
Kako se gotovina iz operativnih aktivnosti iz mjeseca u mjesec smanjivala i postala nedovoljna za enormne plate menadžmenta, koji je sa svojih 13 članova u periodu od 2008. do 2013. kompaniju koštao 6,6 miliona eura za isplatu zarada i uplatu doprinosa, to su se Plantaže postepeno zaduživale i tako nadomještale potrebu za gotovinom, a umjesto minusa na papiru prikazivan je profit. Glavna stavka pomoću koje je kompanija prikazivala pozitivno poslovanje bila je vrednovanje zaliha nedovršene proizvodnje neflaširanog vina, takozvanog rinfuz vina. Vrijednost zaliha se može povećavati, ali mora postojati opravdanje za to, a fingiranje profita na taj način zahtijeva upravo to – da postoji situacija kontinuiranog povećavanja vrijednosti zaliha, jer se samo tako može prikriti situacija u kojoj su operativni prilivi novca sve gori.
Prema nezvaničnim saznanjima „Dana”, radilo se o količinama između 20 i 30 miliona litara rinfuz vina, a u proteklim godinama, prema tvrdnjama izvora bliskog kompaniji, dešavalo se da berba grožđa drastično podbaci i to za 500 do 800 vagona od realno mogućih 2.000, a da se u finansijskom izvještaju knjigovodstvena vrijednost nedovršene proizvodnje vina poveća za 6.2, ili čak za preko 8.4 miliona eura. Iz tog razloga su inspektori za privredni kriminal u nekoliko navrata vršili istragu poslovanja te kompanije, od kojih poslednji put u periodu od avgusta prošle do marta ove godine.
Ta kompanija je 2012. godinu završila sa 25 miliona eura ukupnog duga po osnovu kredita i drugih obaveza, što je dva miliona više u odnosu na 2011. godinu, prema konsolidovanom finansijskom izvještaju te kompanije. Od toga se na dugoročne kredite odnosilo 10,3 miliona, što je značajno povećanje u odnosu na 2011. godinu kada su dugoročni krediti iznosili 2,1 milion eura. Kompanija je za tu godinu prikazala pozitivan finansijski rezultat, odnosno profit od 3,07 miliona eura, što je bilo poboljšanje za 13 odsto u odnosu na 2011. godinu. Vrijednost zaliha je za tu godinu procijenjena na 32 miliona, od čega se 3,2 miliona odnose na gotove proizvode i 25,8 na nedovršenu proizvodnju, a ukupni prihodi Plantaža iznosili su 38,5 miliona eura i bili su 1,15 miliona manji u odnosu na godinu ranije. Stavka povećanje vrijednosti zaliha učinaka, za koju nema objašnjenja u revizorskom izvještaju, učestvovala je poslovnom rezultatu sa 3,8 miliona.
Prema izvještaju o izvršenoj reviziji konsolidovanih finansijskih iskaza za 2013. godinu poslovni prihodi te kompanije iznosili su 33,59 miliona eura, što je za pet miliona eura manje u odnosu na 2012. U poslovne prihode uračunata je i stavka povećanje vrijednosti zaliha učinaka i to u iznosu od 6,2 miliona eura, što je značajno više u odnosu na 2012. godinu. Radi se o povećanju zaliha koje su u 2012. godini iznosile 32,9 miliona, a u 2013. su povećane na 39,2 miliona. Poslovni rashodi za tu godinu iznosili su 30,2 miliona, a u poslovnom rezultatu iskazan je plus od 3,38 miliona eura i to zahvaljujući upravo stavci povećanje vrijednosti zaliha učinaka, koje su u odnosu na 2012. uvećane za 2,34 miliona eura. Dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze iznosile su 5,9 miliona, a kratkoročne 21 milion eura. I u 2013. godini Plantaže su iskazale pozitivan neto rezultat u iznosu od 1,96 miliona.
I za prošlu godinu Plantaže su prikazale pozitivan neto rezultat u iznosu od 1,24 miliona. Poslovni prihodi iznosili su ukupno 30,5 miliona, od čega se na prihode od prodaje odnosilo 27,9 miliona, a na povećanje vrijednosti zaliha učinka 2,5 miliona, dok su rashodi iznosili 27,4 miliona. Poslovni rezultat iskazan je u plusu od 3,12 miliona, od čega su zalihe činile 2,5.
Kompanija je na kraju 2014. imala dugoročne kredite od tri miliona, a kratkoročna rezervisanja i kratkoročne obaveze, u koje su uračunati i porezi, iznosili su 23,6 miliona. Kompanija je prvi kvartal ove godine završila sa minusom od 608 hiljada eura.
U poslednje dvije godine radnicima su smanjene plate, i to za 50 odsto, bez obzira što se odluka Vlade o ograničavanju zarada menadžmenta ne odnosi na radnike, već na direktore.
Predsjednik odorda direktora kompanije je rektor Univerziteta „Donja Gorica” Veselin Vukotić, koji je otac neoliberalnog koncepta, a najveći pojedinačni vlasnik akcija u toj komapniji je ministar poljoprivrede Petar Ivanović, sa 0,71 odsto dionica.
J.V.
Zalihe po cijeni koštanja ili po prodajnoj vrijednosti
U revizorskom izvješatju revizorske kuće KPMG za 2013. godinu, koji je potpisao ovlašćeni revizor Branko Vojnović, navedeno je da se zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda iskazuju po cijeni koštanja ili po neto prodajnoj vrijednosti, u zavisnosti od toga koja je niža.
– Neto prodajna vrijednost je cijena po kojoj zalihe mogu biti prodate u normalnim uslovima poslovanja nakon umanjenja cijene za troškove prodaje. Troškovi nastali usled skladištenja i odležavanja zaliha rinfuz vina kapitalizuje se godišnje. Zalihe sirovina i materijala iskazuju se po prosječnoj nabavnoj vrijednosti, a troškovi zaliha sirovina i materijala po prosječnim nabavnim cijenama – navedeno je u revizorskom izvještaju.