PIŠE: MILjAN STANIŠIĆ
Petar Šobajić (1891-1958) je završio geografiju – etnografiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Kako je bio odličan student i pokazao izvanredan talenat u toj oblasti, njegov brat od ujaka Jovan Cvijić mu je predlagao da ostane na toj katedri kao njegov asistent i nastavi dalje naučno usavršavanje, kroz magistarske i doktorske studije, što je on odbio, jer je više volio profesorski rad u gimnaziji. On se kao student već bavio ozbiljnim naučnim radom, pa je kao čovjek bez karijerističkih ambicija, smatrao da bi mu dalje školovanje prekinulo dotadašnja etnografsko-istorijska istraživanja i interesovanja. Prvo zaposlenje stekao je kao profesor u nikšićkoj gimnaziji, gdje je radio nekoliko godina, a zatim je premješten u Beograd. Tu je sve do Drugog svjetskog rata radio kao profesor Četvrte muške gimnazije. Kao jedan od uglednih profesora u Gimnaziji „Sveti Sava” u Beogradu poslije Drugog svjetskog rata pominje se i ime poznatog geologa, etnologa i istoričara Petra Šobajića. Još kao mladi istraživač i naučni radnik objavljivao je naučne radove u stručnim listovima i časopisima u Akademiji nauka i slično. Kao istaknuti i afirmisani naučni radnik bio je prepoznat i tako tridesetih godina 20. vijeka izabran u upravni odbor Geografsko-etnografskog društva Kraljevine Jugoslavije.
Iako je Petar Šobajić svoj život poslije školovanja vezivao za Srbiju, nikada nije zaboravio svoj rodni Nikšić i Bjelopavliće u kojima su vjekovima živjeli njegovi preci. Bjelopavlićima i susjednim Pješivcima, sa kojima su istorijski dijelili i dobro i zlo, ostavio je kultno djelo „Bjelopavlići i Pješivci” (Beograd, 1923. godine). Značajni dio istraživačkih poduhvata posvetio je i rodnom Nikšiću. Jedno od tih djela bilo je i „Nikšić – Onogošt” (Beograd, 1938. godine); „Dabarsko polje u Hercegovini” (Beograd, 1954. godine); „Pogrešna tumačenja postanka dinarskih plemena” (Beograd, 1957. godine) i dr.
Što je za Petra Šobajića značio Nikšić svjedoče i ove njegove riječi: „Nikšić je po duhovnom bogatstvu svoga stanovništva, posvjedočio da će i ubuduće biti i ostati ono što je kroz stoljeća bio, kolijevka narodnog duha i sjedište umnih i materijalnih snaga svoga kraja”.
Urednik prvog broja časopisa „Zemlja i ljudi”, izašlog 1951. godine u Beogradu, bio je Petar Šobajić. Časopis je koncipiran da bude i kao geografska čitanka za sve uzraste učenika i razna školska opredjeljenja, ali i za nastavnike i ljubitelje pisane riječi iz oblasti geografije. U prvom broju lista „Zemlja i ljudi” na prvoj strani od uredništva na čelu sa Petrom Šobajićem naznačeni su njegovi programski, sadržajni ciljevi i zadaci: „U težnji da oživi nastavu geografije u srednjim školama i da populariše geografsku nauku, Nastavni odsjek Srpskog geografskog društva ovom sveskom počinje sa izdavanjem ovog zbornika „Zemlja i ljudi”. Ovaj zbornik donosiće naučne i popularne članke o našoj zemlji i ostalim delovima sveta, kao i članke o opštim geografskim pitanjima. Cilj zbornika je da učenicima svih viših razreda srednjih škola pruži štivo koje će proširiti i produbiti njihovo geografsko znanje. Zbornik obuhvata sav materijal koji je nastavnim programom određen za učenje u višim razredima. Zbornik ujedno ima da posluži i kao korisna literatura za nastavnike geografije u srednjim školama. Nastavni odsjek Srpskog geografskog društva nastojaće da okupi za saradnju na zborniku najbolje radnike na školskoj geografiji i na popularisanju geografske nauke”. Čast da Petar Šobajić bude urednik prvog broja časopisa „Zemlja i ljudi” pokazuje koliko se visoko cijenio njegov naučni rad u toj oblasti. To takođe pokazuje da je zbog svojih naučnih dostignuća bio i dopisni član SANU.
Da ime Petra Šobajića kao istaknutog etnologa, antropogeografa, istoričara, koji je ostavio značajna djela proučavajući etnogenezu dinarskih plemena i njihovu istoriju nije zaboravljeno, primjer je da je Skupština opština Podgorica 2011. godine donijela odluku o davanju ulice na Marezi njegovim imenom. U obrazloženju odluke se ističe da – „Profesionalna biografija Petra Šobajića kazuje na to da se radi o ličnosti od izuzetnog društvenog, naučnog i kulturnog značaja za Crnu Goru. Davanjem imena ulici po ovoj ličnosti simbolično i trajno se čuvaju uspomene i daje počast istaknutom društvenom, naučnom i kulturnom stvaraocu u istoriji Crne Gore”.
Pored navedenih izuzetno vrijednih djela iza Petra Šobajića je ostala neobjavljena velika naučna ostavština, koja ni do danas nije objavljena. Bio je saradnik u više stručnih časopisa i renomiranih listova gdje je objavljivao stručne studije, razne tekstova i slično.
(Nastaviće se)
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.