Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) dala je negativno mišljenje na izmjene i dopune Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Morinj i protiv je donošenja ovog planskog dokumenta iz razloga prevelike urbanizacije prostora, saopštila je „Danu“ šefica opštinskog Sekretarijata za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje Slavica Vojinović. Proceduri donošenja izmjena i dopuna DUP-a Morinj sekretarijat je pristupio na inicijativu investitora; firme „Montenegroregion“ doo Danilovgrad. Izrada izmjena plana povjerena je podgoričkom „Montenegroprojektu“, dok je za izradu elaborata strateške procjene uticaja na životnu sredinu zaduženo preduzeće „Studio 02“ (izabrani na tenderu). Izmjene se odnose na tri lokacije, ukupne površine dva hektara, čija je namjena važećim DUP-om iz 2009. godine zelena površina, a investitor traži prenamjenu za stanovanje i turizam.
-Obavezni smo da sve primjedbe obradimo, zatim da tražimo mišljenja drugih institucija. Mišljenje UZKD tražiće se i kasnije na predlog plana, kazala je Vojinovićeva na javnoj raspravi o izmjenama i dopunama DUP-a održanoj 29. aprila u palati „Bizanti’’.
Prema riječima Jadranke Popović, urbaniste-planera „Montenegroprojekta“, u radu na izmjenama plana konsultovane su smjernice važećeg DUP-a, Prostornog plana opštine (PPO) Kotor, Prostornog plana Crne Gore i Strategije razvoja turizma države. Iznijevši podatak da aktuelni DUP Morinja zahvata površinu od 60 hektara, ona je istakla da je izmijenjen u tri fizički odvojena segmenta.
-Na pomenutim lokacijama uglavnom su bile zastupljene zelene površine, ali nakon izgradnje saobraćajnice Lipci-Grahovo otvorile su se mogućnosti da se uz nju izgradi niz objekata za stanovanje. U skladu sa odlukom Opštine, s planovima višeg reda i studijama koje su ranije rađene za plan Morinj, mi smo tu planirali izgradnju stambenih objekata i u jednom dijelu izgradnju objekata za turizam odnosno kondo hotela, pojasnila je Popovićeva. Planirane su i površine pejzažnog uređenja, kolsko-pješačkog saobraćaja i površine za infrastrukturne objekte, a budući da se radi o kompleksu sa većim brojem objekata, obavezna je izrada idejnog rješenja za cijeli kompleks. Mjere zaštite prirodnih dobara, precizirala je Popovićeva, odnose se na očuvanje prirodnog eko-sistema Morinja i između ostalog podrazumijevaju da se prilikom izrade glavnog građevinskog projekta izradi geomehanički elaborat, uradi analiza podzemnih voda i način zaštite objekata, sanacija i regulacija bujičnih kanala na urbanističkoj parceli, kao i projekat parternog uređenja i urbanističke parcele koji će na kvalitetan način riješiti odvođenje površinskih voda.
Da u Morinju gradi hotelsko-turistički kompleks, zainteresovana je i nikšićka firma „Neksan“ doo.
-Naše parcele nisu predmet izmjena plana, već sam htio da pitam za parcele koje se nalaze ispod puta u priobalnom dijelu. Željeli bismo tu da pravimo hotelsko- turistički apartmanski kompleks. Koji je najkraći put da idemo u pravcu izmjene plana, zato što je to planom od prije nekoliko godina ostavljeno kao zelena površina, pitao je predstavnik „Neksana“ Branko Rudović.
Primjedbe građana odnosile su se na uzurpaciju pojedinih parcela, neslaganje starih austrougarskih karata sa novim. Čulo se i da brojni snimljeni objekti parcela iz aviona ne odgovaraju objektima i granicama ucrtanim na mapi.
Na kritiku starosjedjelaca Morinja profesora u penziji Ignja Milinovića da se ne zna ko su investitori koji u Morinju grade objekte, reagovao je predstavnik „Montenegroregiona“ Dejan Vojvodić.
-Ovo je strana firma registrovana u Crnoj Gori, znači osnivači su stranci, kazao je on.
Uz konstataciju da se iza stranih firmi „kriju domaći tajkuni“, Milinović je poručio da neće dozvoliti uzurpaciju njegovih parcela.
-Ko gradi kompleks u Lipcima i na Glavi Morinjskoj? Da li su to strani investitori ili domaći tajkuni? Ko to investira, nema ih u katastru da se vidi ko je upisan? To su sve naši i radi njih se sve radi. Moja je plaža u Morinju od 2.600 kvarata, ali ne mogu da raspolažem svojom imovinom. Zahtijevam da mi se ponovo upiše plac tamo gdje je bio po starom katastru. Tajkunima urbanizacija omogućava da grade šta hoće, a meni, starosjediocu, neke parcele su proglašene zelenim površinama. Uzeli su mi parcelu na koju je izmještena autobuska stanica koja se nalazila u centru Morinja, kazao je Milinović.
I njegova sugrađanka Nada Matić imala je primjedbu na preklapanje starog i novog katastra.
-Sporno je što će sada put preći jednim dijelom preko moje ograde, a s druge strane ja sam po novom katastru ušla u tuđe- rekla je ona.
Učesnici javne rasprave primjedbe na predložena planska rješenja mogu u pisanoj formi dostaviti Sekretarijatu za urbanizam do 8. maja.
B.M.
Starosjedioci na udaru
Milinović je naglasio da posjeduje rješenje katastra o svom placu sa ucrtanom kućom, dodavši da je do izmjene došlo prilikom preklapanja novih i starih mapa.
-Trebalo je javnu raspravu obaviti upravo u Morinju, pred svim građanima ovog mjesta. To je uzurpacija prije svega ljudskih prava, a potom zemljišta, ali i iseljavanje starosjedjelaca, poručio je Milinović.
Nužna rekonstrukcija stare prodavnice
Obrađivačima plana i predstavnicima Sekretarijata za urbanizam sugerisano je da se u što hitnijem roku obavi rekonstrukcija prodavnice koja postoji već više od dvedesetak godina i jedina je na području od Risna do Kamenara.
-Kada se radila izmjena plana, mislio sam da ću i ja doći na red. Međutim, nisam i sada treba ponovo čekati, rekao je vlasnik prodavnice Vaso Lučić.