Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) na Cetinju i u Beranama založio je 67 stanova i 37 nestambenih prostora za kredit od 1.669.074 eura od Holandskog međunarodnog garantnog fonda za stanovanje (DIGH), a da kupci (radnici crnogorskih preduzeća) tih stanova nijesu znali za hipoteke. Prema saznanjima „Dana”, 36 porodica sa Cetinja potpisalo je predugovor sa CFSSI, a da u njemu nema nikakvih naznaka da je podignut kredit, niti im je iz Fonda to neposredno saopšteno.
Godinu nakon sklapanja predugovora i plaćanja prve rate saznali su da je stambeni prostor pod hipotekom za kredit od skoro dva miliona eura. Međutim, „Dan” je došao do svih ugovora između CFSSI i holandskog fonda, prema kojima se kod holandskog kreditora crnogorski fond zadužio ukupno 5.200.098 eura.
U bazi podataka Uprave za nekretnine Crne Gore dostupni su podaci o teretima na nepokretnosti na Cetinju i u Beranama. Prema tim podacima na Cetinju je hipotekom opterećeno 37 stambenih jedinica i 37 nestambenih prostora. S druge strane, u Beranama je hipotekom opterećeno 30 stanova. Svi ovi podaci dostupni su u registru Uprave za nekretnine, u kategoriji podaci o teretima i ograničenjima.
Prema podacima sa sajta Centralnog registra Privrednog suda, Vlada Crne Gore vlasnik je 46,51 odsto u CFSSI, a Savez sindikata Crne Gore takođe 46,51 odsto. Unija poslodavaca Crne Gore ima 6,98 odsto.
Kupci stanova na Cetinju potpisali su predugovor i dali su učešće između 30 i 50 odsto. Kako tvrde, bez saglasnosti i znanja stanara na njihove stanove stavljena je hipoteka. Jedno od pravila za kupovinu stanova bilo je da crnogorski fond sklopi sa stanarima predugovore, s tim da se konačni ugovor sklapa posle dobijanja upotrebne dozvole, kao i posle saniranja svih nedostataka na zgradama.
Po tvrdnjama stanara, kredit koji je podignut je pokriće za neki od ranijih kredita koji pritom nije doveden namjeni. Oni su izrazili zabrinutost da ukoliko crnogorski fond ne izmiri obaveze prema holandskom kreditoru, naplatiće se njihovim stanovima, a pritom ništa ne garantuje da će im država Crna Gora vratiti novac i stanove i nadoknaditi drugu štetu.
Iako su ti građani u više navrata pisali premijeru Milu Đukanoviću, bivšem ministru rada i socijalnog staranja Predragu Boškoviću i gradonačelniku Cetinja Aleksandru Bogdanoviću, nikada nijesu dobili adekvatan odgovor.
CFSSI je u decembru 2009. godine sa holandskim fondom potpisao ugovor o zajmu od 1,7 miliona, namijenjenih za „refinansiranje projekata pristupačnog stanovanja” u Beranama, Pljevljima i Cetinju. Plan je bio da se sredstva iskoriste za izgradnju stanova za 167 porodica sa manjim i srednjim prihodima, 115 jedinica bilo je namijenjeno za prodaju, a 52 za davanje u zakup. U tom ugovoru se navodi da će se isplata zajma izvršiti na dan 21. decembar 2009. godine, kada je dokument postao važeći, a rok na koji je zajam dat je 30 godina.
– Za prvi desetogodišnji period nakon datuma stupanja na snagu, neotplaćeni iznos zajma će imati godišnju kamatnu stopu od 5,55 odsto. Za drugi i treći desetogodišnji period zajmodavac može utvrditi nove kamatne stope po sopstvenom nahođenju – konstatuje se u tekstu ugovora koji je u ime crnogorskog fonda potpisao tadašnji izvršni direktor Boris Mihailović, a u ime kreditora predsjednik odbora direktora Roel Štenebek.
Tim ugovorom Fond je obavezan da kompletan kredit sa kamatama otplati najkasnije do 21. decembra 2039. godine, a u slučaju kašnjenja CFSSI će se obračunavati zatezna kamata od 15,5 odsto mjesečno.
– Zajmoprimac je dužan da obezbijedi garanciju u korist zajmodavca da bi obezbijedio sve ili bilo koju obavezu zajmoprimca po ugovoru. Kako slijedi, pravo prvenstva hipoteke na zemljište i zgrade koje će se izgraditi na Cetinju, u zahvatu DUP-a Aerodrom naselje Luke Ivaniševića, sa ukupnom površinom od 2.576 kvadrata sa izgrađenih 20 stambenih jedinica. U Pljevljima, objekat Varoš tri, površine 404 metra kvadrata, sa izgrađenih sedam stambenih jedinica za zakup, a u Beranama u zahvatu DUP-a Park ukupne površine 862 kvadrata, sa izgrađenih 25 stambenih jedinica za zakup – ukazano je u ugovoru u dijelu koji se tiče garancija za naplatu.
Pored ugovora iz decembra 2009. godine, CFSSI je sa Holanđanima potpisao još tri ugovora o zajmu.
Prvi je sklopljen u decembru 2008. godine kada se crnogorski fond zadužio 1.091.187 eura, namijenjenih za realizovanje projekta u Nikšiću, kojim bi se obezbijedilo rješavanje stambenih pitanja za 145 porodica. Taj kredit, za razliku od onog iz 2009. godine, ovdašnji fond treba da vrati do decembra 2018. godine. Garancija za pomenuti kredit je parcela u Nikšiću i najmanje 36 stambenih jedinica. Kamata je 6,14 odsto.
U junu 2009. godine CFSSI potpisuje još jedan ugovor s holandskim fondom i tom prilikom se zadužio 819.873 eura, namijenjenih za finansiranje projekta u Podgorici, odnosno izgradnju stambenih jedinica za 93 porodice, sa nižim i srednjim primanjima. Rok za isplatu zajma koji je podignut pod kamatom od 6,14 odsto je deset godina, odnosno do 2019. godina. Opet se kao garancija za vraćanje kredita navodi 30 stanova u Podgorici, koje se nalaze na prostoru DUP-a Konik–Stari Aerodrom.
Sledeći ugovor o zajmu je potpisan, kao što je u decembru 2009. godine, na iznos od 1,7 miliona, a poslednji ugovor datiran je na 9. decembar 2010. godine, kada se crnogorski fond zadužio 1.620.000 eura. Namjena poslednjeg zajma je refinansiranje projekata pristupačnog stanovanja u Beranama i Budvi, i restrukturiranje projekta u Kolašinu.
U ovom ugovoru, do kojeg je došao „Dan”, navedeno je da je rok za otplatu 30 godina. I ovaj kredit, kao i onaj podignut u decembru 2009. godine, ima promjenljivu kamatu. Naime, u ugovoru se precizira da za prvi desetogodišnji period neotplaćeni iznos zajma ima godišnju kamatnu stopu od 5,25 odsto, dok za preostali dvadesetogodišnji period DIGH može po sopstvenom nahođenju da utvrđuje nove kamatne stope. Garancija za vraćanje ovog kredita su zemljište u Budvi i nekretnine u Beranama.
Istraživanja sprovedena u opštinama i sindikalnim organizacijama Crne Gore pokazala su da su procjene potreba za rješavanje stambenih pitanja bile od oko 20 do 30 hiljada stambenih jedinica. M.S.-M.V.
Tužba zbog komunalnog opremanja
Prema saznanjima „Dana”, 12 stanara zgrade koju je na Cetinju izgradio Fond za stambeno solidarnu izgradnju tužili su taj fond, od kojeg traže da ispravi i završi sve radove na zgradi i omogući da građevina dobije upotrebnu dozvolu. Kako su nam rekli stanari, glavni motiv za tužbu je loš kvalitet gradnje, jer su dobili stanove koji nijesu bili u potpunosti završeni, a zgrada tek sada dobija prilazne puteve.
Ročište pred sudom na Cetinju zakazano je za 26. maj, kada će stanari davati iskaze. Zgrada ima ukupno 52 stana, pri čemu ima i neuseljenih jedinica.
– Mi smo kao laici ustanovili gomilu propusta prilikom gradnje, ali nije naše da o tome govorimo. Tražimo da izađe vještak građevinske struke i on će imati sigurno šta da konstatuje. Stanovi su vrlo lošeg kvaliteta – kazao nam je jedan od stanara.
Iz CFSSI saopštili su da tužbu smatraju neosnovanom.
Popović: Stanove kupili na lizing
Predsjednik odbora direktora CFSSI Danilo Popović, odgovarajući na pitanje „Dana” kako su stanovi u Beranama i na Cetinju stavljeni pod hipoteku kad su već prodati, kazao je da su ih „stanari kupili na lizing”.
– Ti radnici nijesu mogli da uzmu od banke kredit i onda smo se mi kod Holanđana zadužili kako bismo im omogućili da oni dobiju stanove. Mi smo kod holandskog fonda podigli kredit koji smo posle prosleđivali radnicima, i sada radnici mjesečno otplaćuju kredit, plaćajući ratu nama, a mi Holanđanima. Sa stanarima smo sklopili ugovor na 20 godina, koliko je rok za vraćanje kredita, i kako oni vraćaju kredit nama tako i mi vraćamo dug DIGH – kazao je Popović, dodajući da „stanari znaju” da su stanovi pod hipotekom.