Ako se ne napravi kompromis i odloži primjena Zakona o strancima to bi za posledicu imalo nemogućnost obezbjeđenja sezonskih radnika, smanjen kvalitet usluge, manji promet, razočaranje turista, pad imidža destinacije i zatvaranje nekih objekata, kazao je profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković.
– Prije neki dan mi se žalio preduzetnik iz Budve koji je raspisao konkurs za prijem nekoliko konobara. Javilo se njih 200, od kojih samo jedan iz Crne Gore, sa Zavoda. Kada je kontaktirao sa njim, dobio je sledeći odgovor: „Sada zavisiš od mene. Bez 600 eura se neću podići ni sa stolice, a kamoli da radim!” Ako se onemogući konkurencija na tržištu rada, ovakvi slučajevi će biti redovni, a u nemogućnosti da plate radnu snagu poslodavci će zatvarati objekte – rekao je Ratković.
Koliko je Zakon o strancima otežao pripremu sezone i u kojoj mjeri može uticati na sezonu?
– Namjere zakona su sasvim sigurno dobre, u pravcu povećanja zapošljavanja domaće radne snage. Međutim, svaka dobra namjera ne mora da bude i srećno rješenje. Sjetimo se da je „i put u pakao popločan dobrim namjerama”. Zakon, nažalost, ne može riješiti problem radne snage u turizmu. Domaća radna snaga neće biti motivisana sve dok se naš turizam tržišno ne restrukturira ka dugosezonskim zapadno-evropskim tržištima, koje će dovesti do sedmomjesečnog poslovanja i korišćenja kapaciteta osnovnog smještaja preko 150 dana pune zauzetosti (sada je između 80 i 90 dana), što će garantovati rentabilno polovanje i mogućnost davanja pristojnih plata (da sezonac koji radi pet mjeseci primi dobru platu, zbog prekovremenog rada, za sedam do osam mjeseci, nasuprot sadašnjim platama koje su na nivou socijale). To će dovesti do prihvatanja i dugog sezonskog rada kao osnovnog zaposlenja, što sada nije slučaj. Zato je sada normalno da u kratkoj sezoni radije dolaze radnici iz regiona, koji tamo imaju neko osnovno zaposlenje ili biznis, a kratkosezonski rad kod nas im je dobra dopuna.
Kakvu ljetnju sezonu možemo očekivati?
– Možemo očekivati sezonu vrlo sličnu prethodnoj i ranijim godinama. Kratka sezona, gužve u špicu sezone, dominacija ruskog i srpskog tržišta, nisko korišćenje kapaciteta, nerentabilnost ukupne turističke industrije CG. Doći će do blagog povećanja prometa sa zapadno-evropskog tržišta, ali se bojim razočaranja. Nijesmo stigli da se pripremimo za zapadno-evropsko tržište, a bojim se da već kasnimo sa pripremama i za narednu sezonu. Možda će se zabilježiti izvjestan pad sa ruskog i ostalih istočnih tržišta, što će realno i biti, ali će, kao i obično, zvanični podaci pokazivati rast, vjerovatno zbog poboljšanja evidencije.
Je li Crna Gora spremna da ugosti turiste iz zapadne Evrope?
– Nije problem što još nijesmo spremni, već što se i ne pripremamo za doček turista na kojima počiva turizam Mediterana. Zatrpavamo našu destinaciju i obalu stambenim ružnim kulama, koje kao korov uništavaju turističke resurse i turizam kao djelatnost, destinacijski smo dezorganizovani, ne podržavamo dovoljno gradnju malih hotela niti stimulišemo njihovo marketinško umrežavanje, ne nastupamo integrisano prema turperatorima i društvenim mrežama, što nas sve skupa udaljava od tržišta na kojima počiva turizam Mediterana.
Hoće li ove godine biti manje ruskih turista u CG?
– Vjerujem da hoće, ali će neke zvanične evidencije zabilježiti da ih je bilo više.
Može li se očekivati veći prihod od turizma s obzirom da se nije izgradio nijedan hotel i nijesmo doveli niskotarifne avio-kompanije?
– U jednačini prihoda ima više promjenljivih. To su broj hotela, broj soba, broj dana zauzetosti i prodajna cijena aranžmana. Može se, na bazi boljeg korišćenja, povećati promet i prihod, ali nikako u ovoj sezoni. Za povećanje prometa i prihoda potrebno je tržišno restrukturiranje, koje se ne može desiti spontano, već organizovano, za šta je potreban moderan destinacijski menadžment, koji nemamo i malo ko haje za to. Vjerujem da imamo dobru šansu da o tome ponešto naučimo na predstojećoj skupštini UNWTO u Budvi, čija je centarlna tema upravo destinacijski menadžment.
D.M.
Kad gosti dođu ugasiti mašine
Sezona počinje kad prvi gosti dođu, a to je početak aprila, rekao je Ratković.
– Tada treba stati sa građevinskim radovima u turističkim mjestima i na saobraćajnicama. Ako se nešto mora raditi (infrastruktura, ali ne i stanovi za tržište) u tom periodu, onda mora biti osigurana adekvatna alternativa, kako gost, od kojeg svi živimo, ne bi imao problema i ponio loše utiske, istakao je Ratković.