Savjet za članstvo u NATO, kome je predsjedavao premijer Milo Đukanović, označio je stepenom tajnosti „Interno” Godišnji plan za jačanje podrške javnog mnjenja članstvu u Alijansi, a njime se detaljno razrađuje nezakonit uticaj na javnost kroz tajne isplate medijima za novinske reportaže. To je odlučeno na sjednici Savjeta 30. decembra 2014. godine godine kojom je predsjedavao Đukanović i na kojoj je usvojen Godišnji plan za jačanje podrške javnosti za 2015. godinu, a koji definiše aktivnosti, njihove nosioce, partnere i period realizacije.
Vladin Godišnji plan za jačanje podrške javnosti atlantskim integracijama, kao i zapisnik sa sjednice, „Dan” ekskluzivno objavljuje.
Po tom planu, odobreno je 5.000 eura za objavljivanje deset novinskih reportaža u tri medija čiji je tiraž preko 5.000 (odnosi se na broj štampanih primjeraka). Takođe, planom je odobreno i 5.000 za tri portala čiji je jedinstveni dnevni pregled preko 9.000, a rok za realizaciju oba projekta su, kako se navodi, prva dva kvartala 2015. godine. Realizaciju ovih projekata treba da sprovede Koordinacioni tim za članstvo u NATO.
Članovima Savjeta na sjednici je prezentovano istraživanje „Stavovi građana Crne Gore o NATO integracijama“, koje je uradio IPSOS. U pitanju je istraživanje čije je djelove, kako je „Dan” već pisao, premijer lažno predstavljao u javnosti.
Prema zapisniku sa sjednice, Savjet je usvojio Godišnji plan za jačanje podrške javnog mnjenja za članstvo Crne Gore u NATO, koji je označen stepenom tajnosti „Interno“, a prihvatio je i ključne poruke za jačanje podrške javnog mnjenja za članstvo Crne Gore u NATO sa osnovnom argumentacijom, a označene su stepenom tajnosti „Interno“.
Planirana je i „kontinuirana saradnja sa urednicima-novinarima štampanih medija u cilju unapređivanja postojećih i uvođenja novih sadržaja o NATO temama”, te „insertacija novinskog letka i objavljivanje na internet stranici”. Za sve te aktivnosti planirane su isplate štamapnim medijima čiji je broj štampanih primjeraka preko 5.000.
Prema načelu 11 Kodeksa novinara Crne Gore, „novinar ne smije prihvatati privilegije bilo koje vrste koje bi mogle ograničiti ili dovesti u sumnju njegovu autonomnost i nepristrasnost, i nauditi slobodi odlučivanja izdavača i redakcije”.
U smjernicama za to načelo, navodi se da se reklame, novinske strane ili programi koje plaćaju sponzori moraju jasno razlikovati od informativnog sadržaja i moraju biti tako kreirani i predstavljeni da ih čitalac/slušalac/gledalac prepozna kao takve.
– Novinar ne smije da se bavi reklamno-propagandnim poslovima – upozorava se u tekstu Kodeksa novinara Crne Gore.
Identični projekti kao i sa štampanim medijima planirani su i sa televizijama i radio stanicama, a važan kriterijum za njihov izbor je „nacionalna pokrivenost”. Kada su u pitanju televizije, prema vladinom godišnjem planu, predviđeno je „emitovanje 50 kratkih standardizovanih TV sadržaja na dvije TV stanice”.
Uz to, u trećem kvartalu ove godine planirana je dodjela nagrade na najbolju NATO reportažu, a u 2015. godini Vlada je osmislila i „održavanje redovih sastanaka sa predstavnicima medija na državnom i lokalnom nivou”.
Što se tiče drugih mjera za „jačanje podrške javnog mnjenja”, za 9. maj – Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, po vladinom planu, „treba uključiti NATO teme u obilježavanje navedenog datuma”. Isto važi i za 21. maj – Dan nezavisnosti, 13. jul – Dan državnosti Crne Gore i 2. i 7. oktobar, kada se obilježavaju Dan unutrašnjih poslova i Dan Vojske Crne Gore.
Za mlade u Crnoj Gori planirana je „organizacija događaja `Karavan sigurna budućnost` po glavnim gradskim trgovima.
U kampanju za NATO uključene su i studentske organizacije Univerziteta Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica (čiji je premijer suvlasnik), FDES i Mediteran. Tokom cijele godine planirane su organizacije predvanja za studente naslovljene „Moj stav zavisi od mojih interesa, uvjerenja, životnog stila i osjećaja pripadnosti”.
– Predviđeno je redovno mjesečno održavanje sastanaka sa predstavnicima studenata sa ciljem kontinuiranog unapređivanja plana aktivnosti – navodi se u Godišnjem planu za jačanje podrške javnosti atlantskim integracijama.
U tom dokumentu Vlade Crne Gore je navedeno i da je planirano učešće nacionalnog koordinatora za NATO na sastancima opštinskih odbora političkih partija. Takođe, planirano je i organizovanje seminara za predstavnike ugostitelja (hoteli, hotelska udruženja…), te organizacija konferencije za privrednike na temu sajber-bezbjednosti. Spremno je i „objavljivanje specijalizovanih tekstova u specijalizovanim medijskim sadržajima za privrednike”, poput Glasnika, Bankara i slično.
Poslednjih dana „Dan” je objavio brojne diplomatske depeše i informacije o susretima šefa diplomatije Igora Lukšića u SAD i Njemačkoj, i time pokrenuo aferu „Depeša”. Na tim susretima nagoviješteno je da će članstvo u NATO morati da sačeka izbor idućeg američkog predsjednika, 2016. godine. Lukšić je u Berlinu optužio i SPC, neke partije i određene NVO da preko njih Rusija vrši pritisak na Crnu Goru. M.V.
Jelušić: Kodeks je jasan
Ombudsman „Vijesti” do kraja 2014. godine Božena Jelušić smatra da se plaćanjem medijskih sadržaja najčešće pribjegava onda kada jedna strana o kojoj se izvještava ocijeni da redovnim izvještavanjem ništa ne može da dobije pa plati objavljivanje određenog teksta. U tim situacijama, pojašnjava ona, moguće je objavljivanje plaćenih sadržaja, ali to mora biti jasno naznačeno oznakom „plaćeni prostor”. Kako smatra, konkretno u listu gdje je bila ombudsman, ta je praksa bila vrlo transparentna.
Jelušićeva navodi da su u praksi brojni primjeri vođenja medijskih kampanja čiji su motivi i te kako upitni.
– Druga mogućnost je da su novinari plaćeni, odnosno da se krši onaj član kodeksa koji ukazuje da novinar ne treba da prima nikakve poklone ili slično. Ponekad je vrlo teško razlučiti da li dolazi do spinovanja javnog mnjenja – kazala je Jelušićeva za „Dan”.
Vuković: Novinar se ne smije baviti propagandom
Analitičar medija Dragoljub Vuković smatra da se objavljivanjem plaćenih sadržaja bez oznake radi o plaćenom prostoru nije spojivo sa novinarstvom.
– Novinar ne bi trebalo da se bavi propagandom jer onda prestaje biti novinar. Tada gubi i kredibilitet kao novinar profesionalac. Ko će mu vjerovati. Ako jednom počnete da pišete reklamne tekstove, ko će vam onda vjerovati kada se budete bavili nečim što treba da bude objektivno tretirano – ocijenio je Vuković.